Saturday, July 3, 2021

Angala Parameswari Temple, Royapuram, Grama Devathe, Ankalamma

Luakini Angala Parameswari, Royapuram:

He luakini Hindu ʻo Angala Parameswari Temple ma Royapuram ma ka ʻaoʻao ʻākau o Chennai, India. ʻO ke akua pelekikena ke akua wahine ʻo Angala Parameswari. Aia nā hale pule iā Kasi Viswanatha, Visalakshi, Vinayaka, Bhairava, Navagrahas, Durga, a me nā mea ʻē aʻe e mālama ʻia ka luakini e ka Kuhina o nā hoʻomana Hindu a me nā ʻĀina Manawaleʻa, ke Aupuni o Tamil Nadu. ʻO ka luakini kekahi o nā hale kapu ʻelima o ka kaiāulu Viswakarma ma ka moku ʻo Chennai.

ʻO Grama Devathe:

ʻO Grama Devathe kahi kiʻi hoʻomana haipule Kannada 2001 i kākau ʻia a alakaʻi ʻia e Sai Prakash. Hōkū ʻia ʻo Meena, Prema, Sai Kumar a me Roja i nā alakaʻi alakaʻi. Ua kiʻi ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ma ka ʻōlelo Tamil ma ke ʻano he Angala Parameswari , ma ka ʻōlelo Telugu ma ka inoa ʻo Grama Devatha a ma ka Hindi ma ka inoa ʻo Maa Devi Maa .

Ankalamma:

ʻO ke akua wahine ʻo Ankalamma , a i ʻole Angalamma, ʻike ʻia ʻo Ankamma a i ʻole Angamma, Ankali, Angali, Ankala Parameswari a me Angala Parameswari. Hoʻomana ʻia ʻo ia me kēia mau inoa ma Andhra Pradesh, Karnataka a me Tamil Nadu. ʻO ka hapa nui o ka poʻe ma Tamilnadu e mālama nei i ko lākou inoa ʻo "Angu" e ka mana o ke akua.

Angalakuduru:

ʻO Angalakuduru kahi ʻāpana o Tenali ma ka moku ʻo Guntur o ka moku ʻĀina o Andhra Pradesh. Aia ia ma Tenali mandal o ka mahele loaʻa kālā o Tenali. He wahi noho ia ma Tenali. Hana ia i kahi ʻāpana o Andhra Pradesh Capital Region.

Ke kahua kaʻaahi ʻo Angalakuduru:

ʻO ke kahua kaʻaahi Angalakuduru kahi kahua kaʻaahi India, aia ma Tenali o ka moku ʻo Guntur ma Andhra Pradesh. Aia ia ma ka ʻāpana ʻo Guntur – Tenali a lawelawe ʻia e ka mahele alahao ʻo Guntur o ke kahawai ʻo South Central Railway. Hoʻokaʻawale ʻia ia ma ke ʻano he kūlana F i ka mahele. Ua uila ka wahi i hoʻonohonoho ʻia a kau ʻia kahi ala ʻelua, ma ke ʻāpana o ka hana pālua ʻana a me ka uila ma ka ʻāpana Tenali – Guntur, i hoʻoili ʻia ma ka 26 ʻApelila 2019.

Luakini ʻo Angalamman:

He luakini Hindu ʻo Angalamman Temple ma ke kaiāulu o Choolai ma Chennai, India. ʻElua mau wahi kaʻawale o ka luakini no Kasi Viswanatha, Angalamman a me Virat Viswakarma. Mālama ʻia ka luakini e ke Kuhina o Hindu Religious and Charities Endowments o ke Aupuni o Tamil Nadu. ʻO ka luakini kekahi o nā hale kapu ʻelima o ka kaiāulu Viswakarma ma ka moku ʻo Chennai.

Luakini ʻo Angalamman, Kaveripakkam:

He luakini Hindu ʻo Angalamman Temple ma ke kaona ʻo Kaveripakkam ma ka moku Vellore o Tamil Nadu, India. ʻO ka luakini kekahi o nā hana pōhaku mua loa ma Tamil Nadu a koe nā koena o ka Pallava a me ka wā Medieval Chola mua. Ua hoʻolaʻa ʻia ka luakini iā ​​Angalamman.

Angelan:

ʻO Əngəlan kahi kauhale ma Khizi Rayon a i ʻole Azerbaijan. ʻO ke kauhale kahi ʻāpana o ke kaona ʻo Tıxlı.

Angaleena Presley:

ʻO Angaleena Loletta McCoy Presley kahi mea mele mele mele mele ʻAmelika ʻAmelika. He lālā ʻo ia o ka trio ʻāina ʻo Pistol Annies, i hoʻokumu ʻia ma 2011 me Miranda Lambert lāua ʻo Ashley Monroe, a ua hoʻokuʻu ʻia ʻelua mau mele solo, American Middle Class (2014) a me Wrangled (2017).

Angaleena Presley:

ʻO Angaleena Loletta McCoy Presley kahi mea mele mele mele mele ʻAmelika ʻAmelika. He lālā ʻo ia o ka trio ʻāina ʻo Pistol Annies, i hoʻokumu ʻia ma 2011 me Miranda Lambert lāua ʻo Ashley Monroe, a ua hoʻokuʻu ʻia ʻelua mau mele solo, American Middle Class (2014) a me Wrangled (2017).

Angali Pangali:

ʻO Angali Pangali kahi kiʻi ʻoniʻoni komikina ʻ Indianlelo Pelekania India e alakaʻi ʻia e S. Balamurugan. ʻO nā kiʻi ʻoniʻoni ʻo Vishnu Priyan, Sanyathara a me Soori i ke alakaʻi alakaʻi, a ua hoʻokuʻu ʻia ma 17 Iune 2016.

Apana Kūʻai ʻo Angali:

He moku kua'āina ʻo Angali Rural District ( dehestan ) ma ka moku waena o ka moku ʻo Bushehr County, ʻo Bushehr Province, ʻIrana. I ka helu kanaka o 2006, kona heluna kanaka he 2,636, ma 557 mau ʻohana. He 21 kauhale ko ka moku kuaʻāina.

Angaliastos:

ʻO Angaliastos , kahi ʻano hulahula Helene mai Creta, Helene. Ua pālahalaha nui ʻia ia ma nā mokupuni ʻo Kerete a me Helene. Ua kapa ʻia ʻo angaliastos ʻo ia ka manaʻo "hug", no ka mea hāʻawi ia i ka manawa kūpono no ka poʻe ʻōpio o ka mokupuni, e ʻapo i nā kaikamahine hoa, a lākou e hulahula ai.

Angalifu:

He hopu pio ʻo Angalifu ma ka ʻākau rhinoceros ʻākau i mālama ʻia ma ka San Diego Zoo Safari Park. I ka manawa o kona make ʻana, ʻo ia kekahi o ʻeono mau rhinocerose keʻokeʻo ʻākau e ola nei ma ka honua, hoʻokahi o nā kāne ola ʻelua i ka honua, aʻo ke kāne wale nō ma nā ʻAmelika. Ua ola ʻo ia e nā kāne Sudan a me nā wahine ʻo Najin lāua ʻo Fatu.

Angalifu:

He hopu pio ʻo Angalifu ma ka ʻākau rhinoceros ʻākau i mālama ʻia ma ka San Diego Zoo Safari Park. I ka manawa o kona make ʻana, ʻo ia kekahi o ʻeono mau rhinocerose keʻokeʻo ʻākau e ola nei ma ka honua, hoʻokahi o nā kāne ola ʻelua i ka honua, aʻo ke kāne wale nō ma nā ʻAmelika. Ua ola ʻo ia e nā kāne Sudan a me nā wahine ʻo Najin lāua ʻo Fatu.

ʻO Angakban:

He kūlanakauhale ʻo Angakban ma Hasanabad Rural District, Hasanabad District, Eqlid County, Fars Province, Iran. I ka helu kanaka o 2006, 378 kona heluna kānaka, ma 73 mau ʻohana.

Angalo:

He pilikua nui ʻo Angalo mai ka moʻolelo kuʻuna ʻo Ilocano me nā kumu prehispanic i ka moku Ilocos o ka ʻĀina Pilipino. ʻO Angalo ke kāne mua, a he keiki na ke akua o ke kūkulu ʻana. Hoʻopili ke poʻo o Angalo i ka lani a hiki iā ia ke hele wāwae maʻalahi mai ka ʻIlocos Region a hiki i Manila i hoʻokahi ʻanuʻu. Ma o kā Angalo hana, ua hana ʻo ia i nā puʻu a me nā kuahiwi o Luzon, hana i nā moana, a kau i ka lani, ka lā, ka mahina a me nā hōkū. ʻO ka poʻe Prehispanic Ilocano i ka leo o ka hekili e like me ko Angalo leo, nā ʻōlaʻi e like me kāna neʻe ʻana, a me nā ānuenue i kāna kaula G e kau ana. ʻAʻole hoʻokahi ʻo Angalo, he wahine nunui kāna i kapa ʻia ʻo Aran a he ʻekolu kā lāua mau kaikamahine a nā Ilocano, ʻAeta a me Igorot e hānau nei.

Angam:

ʻO Angam kahi kiʻi paʻi kiʻi i hana ʻia ma 2010 e pili ana i ka mōʻaukala o Sri Lankan a me ke ola ʻana o kāna hana koa kuʻuna, angampora. Ua hana ʻia a alakaʻi ʻia e Rasanga Weerasinghe. ʻImi ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni i nā kumu o ka noho ʻana o Sri Lankan, a me ke kuleana nui a Angampora i hana ai i kona moʻolelo, a hiki i kēia lā. Ua hoʻokuʻu ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ma 2011 ma Goethe Institute, Colombo, ma ke ʻano he loiloi pilikino i hoʻonohonoho ʻia e nā mea hana kiʻi ʻoniʻoni.

Angam (kiʻi ʻoniʻoni 1983):

ʻO Angam kahi kiʻi ʻoniʻoni Malayalam Malay 1983, alakaʻi ʻia e Joshiy. ʻO nā kiʻi ʻoniʻoni ʻo Prem Nazir, Madhu, Seema a me Jagathy Sreekumar i nā kuleana alakaʻi. Loaʻa nā hua mele i nā kiʻi ʻoniʻoni na Shankar Ganesh. He hana hou ia o ka kiʻi ʻoniʻoni ʻo Gnana Oli, i hana hou ʻia ma Hindi ma ke ʻano he Devata.

Angam:

ʻO Angam kahi kiʻi paʻi kiʻi i hana ʻia ma 2010 e pili ana i ka mōʻaukala o Sri Lankan a me ke ola ʻana o kāna hana koa kuʻuna, angampora. Ua hana ʻia a alakaʻi ʻia e Rasanga Weerasinghe. ʻImi ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni i nā kumu o ka noho ʻana o Sri Lankan, a me ke kuleana nui a Angampora i hana ai i kona moʻolelo, a hiki i kēia lā. Ua hoʻokuʻu ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ma 2011 ma Goethe Institute, Colombo, ma ke ʻano he loiloi pilikino i hoʻonohonoho ʻia e nā mea hana kiʻi ʻoniʻoni.

Angam:

ʻO Angam kahi kiʻi paʻi kiʻi i hana ʻia ma 2010 e pili ana i ka mōʻaukala o Sri Lankan a me ke ola ʻana o kāna hana koa kuʻuna, angampora. Ua hana ʻia a alakaʻi ʻia e Rasanga Weerasinghe. ʻImi ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni i nā kumu o ka noho ʻana o Sri Lankan, a me ke kuleana nui a Angampora i hana ai i kona moʻolelo, a hiki i kēia lā. Ua hoʻokuʻu ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ma 2011 ma Goethe Institute, Colombo, ma ke ʻano he loiloi pilikino i hoʻonohonoho ʻia e nā mea hana kiʻi ʻoniʻoni.

ʻO ka lā Angam:

ʻO Angam Day kahi lā hoʻomaha i ʻike ʻia ma ka Lepupalika ʻo Nauru. Hoʻolauleʻa ʻia ia i kēlā me kēia makahiki ma ʻOkakopa 26.

ʻO ka lā Angam:

ʻO Angam Day kahi lā hoʻomaha i ʻike ʻia ma ka Lepupalika ʻo Nauru. Hoʻolauleʻa ʻia ia i kēlā me kēia makahiki ma ʻOkakopa 26.

Angama:

E kuhikuhi paha ʻo Angama i:

Angama, Niari:

He kahawai ʻo Angama ma ke Keʻena Niari o ka Lepupalika ʻo Kongo. Aia ia ma ka palena me Gabon i ka nahele. Hoʻokaʻawale loa ke kauhale me nā kamaʻilio ʻole o nā alanui, ma ka muliwai wale nō.

Angama (hulahula):

ʻO Angama (ア ン ガ マ) a i ʻole angama odori kahi ʻano o ka hulahula i hana ʻia ma nā kaiāulu he nui o nā mokupuni ʻo Yaeyama o Iapana i ka wā o ka Festival Bon, kahi i ʻike ʻia ʻo sōrin ma Yaeyama. ʻO kahi hana e pili ana i ʻike ʻia ʻo mushāma ma Hateruma. I ka mokupuni ʻo Kohama, hana kahi kaiāulu ʻākau i kahi hulahula i kapa ʻia ʻo jiruku ʻoiai ke kaiāulu hema e hana ana iā Minma buduri .

Angama (hulahula):

ʻO Angama (ア ン ガ マ) a i ʻole angama odori kahi ʻano o ka hulahula i hana ʻia ma nā kaiāulu he nui o nā mokupuni ʻo Yaeyama o Iapana i ka wā o ka Festival Bon, kahi i ʻike ʻia ʻo sōrin ma Yaeyama. ʻO kahi hana e pili ana i ʻike ʻia ʻo mushāma ma Hateruma. I ka mokupuni ʻo Kohama, hana kahi kaiāulu ʻākau i kahi hulahula i kapa ʻia ʻo jiruku ʻoiai ke kaiāulu hema e hana ana iā Minma buduri .

Angama:

E kuhikuhi paha ʻo Angama i:

Angama Mara:

ʻO Angama Mara kahi hale hoʻomalu safari ma ka Maasai Mara ma Kenya. Ma ka ʻōlelo Kiswahili, "angama" ʻo ia hoʻi "kau ʻia ma waena o ka lewa"; pili ka inoa i ka wahi o ka hale moe 300 mika (980 ft) ma luna o ka papahele o ka Maasai Mara.

ʻO Angamacutiro:

He aupuni kiwikā ʻo Angamacutiro ma ka mokuʻāina ʻo Mikoiko o Michoacán. Aia ia ma ka ʻaoʻao ʻākau o ka mokuʻāina a ʻo kona noho kaona ke kūlanakauhale ʻo Angamacutiro de la Unión.

ʻO Angamacutiro:

He aupuni kiwikā ʻo Angamacutiro ma ka mokuʻāina ʻo Mikoiko o Michoacán. Aia ia ma ka ʻaoʻao ʻākau o ka mokuʻāina a ʻo kona noho kaona ke kūlanakauhale ʻo Angamacutiro de la Unión.

Angamaly:

He aupuni kiwikā ʻo Angamaly ( Aṅkamāli ), IPA: [ɐŋgɐmɐːli] , a me ka wēlau ʻākau o ke kūlanakauhale ʻo Kochi ma Kerala, India. Aia ma kahi o 30 km (19 mi) ma ka ʻākau o ke kikowaena o ke kūlanakauhale, ʻo ka wahi ka ʻīpuka ʻākau a hiki i ke kapikala ʻo Kerala a he ʻāpana nui ia o ka Kochi metropolitan area. Aia ke kaona ma ke kihi o Main Central Road a me National Highway 544. MC Road, e hoʻomaka ana mai Thiruvananthapuram a i Angamaly ma kona kuʻina me NH 544. ʻIke ʻia hoʻi ma ke kahua mokulele ʻoihana ʻo Cochin International Airport ma lalo o 10km mai ke kūlanakauhale.

ʻO ka ʻepekema Angamali:

ʻO Angamali Diocese ka mea nui o nā dioceses he 12 o ka Syrian Orthodox Church ma Kerala. Ua hoʻokumu ʻia ʻo Angamali Diocese i loko o ka synod mōʻaukala o Mulanthuruthy ma 1876 a ʻo ia ke kikowaena nui o nā Jacobite i nā makahiki. ʻO Metropolitan o ka Diocese ʻo HB Baselios Thomas I Catholicose.

Ka Pihopa Orthodox Angamali Komohana:

He diocese ʻo Angamaly-West o ka Church Orthodox Church ma India. ʻO ke poʻo o Diocean ʻo Bishop Yuhanon Mar Policarpus, ka mea i mālama ʻia i Pepeluali 2009. ʻO ka hale pule ʻo Malankara i kapa ʻia ʻo Malankara Orthodox Syrian Church i hoʻokumu ʻia i AD 52 e St Thomas ka lunaʻōlelo. Ua hoʻokumu ia i nā dioceses he nui ma India a me nā ʻāina ʻē. He mau hale pule liʻiliʻi wale nō ko Angamal-West diocese a he mau ʻaha hui liʻiliʻi kēia. ʻO ka hale pule nui ʻo Kunnakkurudy St. George Cathedral.

ʻO ka ʻepekema Angamali:

ʻO Angamali Diocese ka mea nui o nā dioceses he 12 o ka Syrian Orthodox Church ma Kerala. Ua hoʻokumu ʻia ʻo Angamali Diocese i loko o ka synod mōʻaukala o Mulanthuruthy ma 1876 a ʻo ia ke kikowaena nui o nā Jacobite i nā makahiki. ʻO Metropolitan o ka Diocese ʻo HB Baselios Thomas I Catholicose.

Angamaly:

He aupuni kiwikā ʻo Angamaly ( Aṅkamāli ), IPA: [ɐŋgɐmɐːli] , a me ka wēlau ʻākau o ke kūlanakauhale ʻo Kochi ma Kerala, India. Aia ma kahi o 30 km (19 mi) ma ka ʻākau o ke kikowaena o ke kūlanakauhale, ʻo ka wahi ka ʻīpuka ʻākau a hiki i ke kapikala ʻo Kerala a he ʻāpana nui ia o ka Kochi metropolitan area. Aia ke kaona ma ke kihi o Main Central Road a me National Highway 544. MC Road, e hoʻomaka ana mai Thiruvananthapuram a i Angamaly ma kona kuʻina me NH 544. ʻIke ʻia hoʻi ma ke kahua mokulele ʻoihana ʻo Cochin International Airport ma lalo o 10km mai ke kūlanakauhale.

Angamaly:

He aupuni kiwikā ʻo Angamaly ( Aṅkamāli ), IPA: [ɐŋgɐmɐːli] , a me ka wēlau ʻākau o ke kūlanakauhale ʻo Kochi ma Kerala, India. Aia ma kahi o 30 km (19 mi) ma ka ʻākau o ke kikowaena o ke kūlanakauhale, ʻo ka wahi ka ʻīpuka ʻākau a hiki i ke kapikala ʻo Kerala a he ʻāpana nui ia o ka Kochi metropolitan area. Aia ke kaona ma ke kihi o Main Central Road a me National Highway 544. MC Road, e hoʻomaka ana mai Thiruvananthapuram a i Angamaly ma kona kuʻina me NH 544. ʻIke ʻia hoʻi ma ke kahua mokulele ʻoihana ʻo Cochin International Airport ma lalo o 10km mai ke kūlanakauhale.

Angamaly:

He aupuni kiwikā ʻo Angamaly ( Aṅkamāli ), IPA: [ɐŋgɐmɐːli] , a me ka wēlau ʻākau o ke kūlanakauhale ʻo Kochi ma Kerala, India. Aia ma kahi o 30 km (19 mi) ma ka ʻākau o ke kikowaena o ke kūlanakauhale, ʻo ka wahi ka ʻīpuka ʻākau a hiki i ke kapikala ʻo Kerala a he ʻāpana nui ia o ka Kochi metropolitan area. Aia ke kaona ma ke kihi o Main Central Road a me National Highway 544. MC Road, e hoʻomaka ana mai Thiruvananthapuram a i Angamaly ma kona kuʻina me NH 544. ʻIke ʻia hoʻi ma ke kahua mokulele ʻoihana ʻo Cochin International Airport ma lalo o 10km mai ke kūlanakauhale.

Angamaly (ka moku'āina o ka ʻAha Aupuni):

ʻO Angamaly State Assembly constituency kekahi o nā koho balota ʻahaʻōlelo he 140 ma ka mokuʻāina ʻo Kerala ma ka hema o India. ʻO ia kekahi o nā mokuʻāina ʻahaʻōlelo o ka mokuʻāina 7 i komo pū ʻia i ka balota o Chalakudy Lok Sabha. E like me nā koho balota o 2016, ʻo ka MLA i kēia manawa ʻo Roji M. John o INC.

Nā Diary Angamaly:

ʻO Angamaly Diaries kahi kiʻi ʻoniʻoni hana keaka kalaima ʻōlelo ma Indian Malayalam e alakaʻi ʻia e Lijo Jose Pellissery a kākau ʻia e Chemban Vinod Jose. Hōʻike ke kiʻi ʻoniʻoni i nā mea hana keaka 86, me Antony Varghese, Anna Rajan, Kichu Tellus, Ullas Jose Chemban, Vineeth Vishwam, Bitto Davis, Tito Wilson, Sarath Kumar, a me Sinoj Varghese e hoʻokani nei i nā kuleana nui. ʻO kēia kiʻi ʻoniʻoni ʻo Vijay Babu kahi hana mua ma lalo o ka Pōʻalima Film House. Ua hoʻokuʻu ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ma 3 Malaki 2017 e mahalo nui ai a kū aʻe ma ke ʻano he kūleʻa kūleʻa nui.

ʻO ka ʻepekema Angamaly:

E nānā paha ʻo Angamaly Diocese

  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Jacobite
  • ʻO Syro-Malabar Catholic Archdiocese o Ernakulam-Angamaly
  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Malankara
  • ʻO ka Diocese Orthodox West Angamali
ʻO ka ʻepekema Angamaly:

E nānā paha ʻo Angamaly Diocese

  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Jacobite
  • ʻO Syro-Malabar Catholic Archdiocese o Ernakulam-Angamaly
  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Malankara
  • ʻO ka Diocese Orthodox West Angamali
Ke puhi nei nā mākaʻi Angamaly:

ʻO ka Angamaly Firing kahi hanana i kū ma Angamaly, Kerala, ma ka 13 Iune 1959, i ka wā i wehe ai nā mākaʻi i ka poʻe kūʻē e hōʻike kūʻē nei i ke aupuni komunista o Kerala. Ua make ʻehiku mau kānaka e hopena ana i ka ikaika o Vimochana Samaram, kahi kūʻē kūʻē i ke aupuni alakaʻi komunista o ia manawa.

ʻO ka ʻepekema Angamali:

ʻO Angamali Diocese ka mea nui o nā dioceses he 12 o ka Syrian Orthodox Church ma Kerala. Ua hoʻokumu ʻia ʻo Angamali Diocese i loko o ka synod mōʻaukala o Mulanthuruthy ma 1876 a ʻo ia ke kikowaena nui o nā Jacobite i nā makahiki. ʻO Metropolitan o ka Diocese ʻo HB Baselios Thomas I Catholicose.

ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Malankara:

ʻO Angamaly Diocese kekahi o nā dioceses kahiko o ka Malankara Orthodox Church ma India a uhi i kahi ākea me nā ʻāpana nui o nā Apana ʻo Ernakulam a me Idukki. ʻO Angamaly Diocese kekahi o nā dioceses 30 o ka Malankara Orthodox Syrian Church e ʻike nei ma Kottayam, ma Kerala, India. Ua hoʻokumu ʻia ʻo Angamaly Diocese i ka synod mōʻaukala o Mulanthuruthy i 1876.

ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly:

E nānā paha ʻo Angamaly Orthodox Diocese i:

  • Angamaly Malankara Orthodox Diocese, Kerala, India
  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Jacobite, Kerala, India
ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly:

E nānā paha ʻo Angamaly Orthodox Diocese i:

  • Angamaly Malankara Orthodox Diocese, Kerala, India
  • ʻO ka Diocese Orthodox Angamaly Jacobite, Kerala, India
Ke kahua kaʻaahi Angamaly:

ʻO Angamaly no Kalady kahi kahua kaʻaahi i Aia ma Angamaly ma ka moku ʻo Ernakulam o ka mokuʻāina Kerala ma India e lawelawe ʻia e ka Pūnaewele Alanui Kūlana Hema. Aia ia i ka ʻāpana ʻo Shoranur – Cochin Harbour o ka mahele ʻo Trivandrum. ʻO Angamaly kahi kihi no 46 mau kaʻaahi e like me Express a me nā kaʻa kaʻa kaʻa kaʻa e hele ma waena o kēia kahua. Aia ke kahua kaʻaahi ma kahi o 26 km mai ke kaona ʻo Ernakulam a me 10 km mai nā kikowaena Aluva. ʻO ia ke kahua kaʻaahi kokoke loa o ke kahua mokulele ʻo Cochin International.

St. Mary's Church, Angamaly:

ʻO St Mary's Jacobite Syrian Church, Angamaly o ka Church Jacobite Syrian Church i kūkulu ʻia i AD 1567 e Archdeacon George o Kristo. He hale pule kahiko ia a ʻo kekahi o nā hale pule Syriac Orthodox koʻikoʻi ma Kerala. ʻO ia ka noho o ka Archdeacon a me nā Malankara Metropolitans, nā poʻo kūloko o ka hale pule ʻo Malankara a no laila he kūlana koʻikoʻi i loko o ka Halepule no nā kenekulia he nui.

Ke puhi nei nā mākaʻi Angamaly:

ʻO ka Angamaly Firing kahi hanana i kū ma Angamaly, Kerala, ma ka 13 Iune 1959, i ka wā i wehe ai nā mākaʻi i ka poʻe kūʻē e hōʻike kūʻē nei i ke aupuni komunista o Kerala. Ua make ʻehiku mau kānaka e hopena ana i ka ikaika o Vimochana Samaram, kahi kūʻē kūʻē i ke aupuni alakaʻi komunista o ia manawa.

Ke kahua kaʻaahi Angamaly:

ʻO Angamaly no Kalady kahi kahua kaʻaahi i Aia ma Angamaly ma ka moku ʻo Ernakulam o ka mokuʻāina Kerala ma India e lawelawe ʻia e ka Pūnaewele Alanui Kūlana Hema. Aia ia i ka ʻāpana ʻo Shoranur – Cochin Harbour o ka mahele ʻo Trivandrum. ʻO Angamaly kahi kihi no 46 mau kaʻaahi e like me Express a me nā kaʻa kaʻa kaʻa kaʻa e hele ma waena o kēia kahua. Aia ke kahua kaʻaahi ma kahi o 26 km mai ke kaona ʻo Ernakulam a me 10 km mai nā kikowaena Aluva. ʻO ia ke kahua kaʻaahi kokoke loa o ke kahua mokulele ʻo Cochin International.

Angaman:

He kauhale ʻo Angaman ma ka moku ʻo Baranduz Rural, ma ka moku waena o ka moku ʻo Urmia, ka moku ʻo Azerbaijan Komohana, ʻIrana. Ma ka helu kanaka o 2006, 167 kona heluna kānaka, ma 28 mau ʻohana.

Angami:

E kuhi paha ʻo Angami

  • ʻO Angami Naga, kekahi o nā lāhui Naga o ka ʻĀkau hikina o India
  • ʻ Anglelo Angami
Nā ʻōlelo Angami – Pochuri:

ʻO nā ʻōlelo Angami – Pochuri kahi ʻohana liʻiliʻi o nā ʻōlelo Sino-Tibet i ʻōlelo ʻia ma Nagaland hema a me Manipur ʻĀkau o ʻĀkau hikina o India. Hoʻokaʻawale ʻia ma ke ʻano he "Naga", ʻaʻole pili pono lākou i nā ʻōlelo Naga ʻē aʻe, a ua hoʻokaʻawale ʻia he conservative ma ke ʻano he lālā kūʻokoʻa o Sino-Tibetan, e kali ana i kahi noiʻi hou.

Nā ʻōlelo Angami – Pochuri:

ʻO nā ʻōlelo Angami – Pochuri kahi ʻohana liʻiliʻi o nā ʻōlelo Sino-Tibet i ʻōlelo ʻia ma Nagaland hema a me Manipur ʻĀkau o ʻĀkau hikina o India. Hoʻokaʻawale ʻia ma ke ʻano he "Naga", ʻaʻole pili pono lākou i nā ʻōlelo Naga ʻē aʻe, a ua hoʻokaʻawale ʻia he conservative ma ke ʻano he lālā kūʻokoʻa o Sino-Tibetan, e kali ana i kahi noiʻi hou.

Angami:

E kuhi paha ʻo Angami

  • ʻO Angami Naga, kekahi o nā lāhui Naga o ka ʻĀkau hikina o India
  • ʻ Anglelo Angami
ʻO ka ʻaha pule ʻo Angami Baptist Church:

ʻO ka ʻaha pule ʻo Angami Baptist Church ( ABCC ) kekahi o nā hui 20 ma ka Nagaland Baptist Church Council (NBCC). Ma o ka NBCC, he ʻāpana ka ABCC o ka Baptist World Alliance (BWA). ʻO kona keʻena nui, ʻo Kohima, ka lua o nā keʻena o ka ʻAhahui Misionari ʻAmelika Hui Pū ʻIa ʻAmelika ma Nagaland.

ʻO ka ʻaha pule ʻo Angami Baptist Church:

ʻO ka ʻaha pule ʻo Angami Baptist Church ( ABCC ) kekahi o nā hui 20 ma ka Nagaland Baptist Church Council (NBCC). Ma o ka NBCC, he ʻāpana ka ABCC o ka Baptist World Alliance (BWA). ʻO kona keʻena nui, ʻo Kohima, ka lua o nā keʻena o ka ʻAhahui Misionari ʻAmelika Hui Pū ʻIa ʻAmelika ma Nagaland.

Angami Naga:

ʻO ka Angamis kahi hui lāhui nui Naga i kū i ka mokuʻāina ʻo Nagaland ma North-East India. Noho nui ka Angami Nagas ma ka Apana ʻo Kohima a me ka Apana ʻo Dimapur o Nagaland a ʻike ʻia kekahi o nā lāhui i ka mokuʻāina ʻo Manipur. Māhele ʻia nā Angamis i ʻehā mau ʻāina ʻo Chakhro Angami, Northern Angami, Angami Hema a me Angami Komohana. ʻO nā Chakhesangs i hoʻokaʻawale ʻia i kēia manawa ua kapa ʻia ʻo Angamis Hikina.

ʻ Signlelo Hōʻailona Angami Naga:

He ʻōlelo hōʻailona kauhale ʻo Naga Hills Sign Language ma India. I ka mua o ke kenekulia 20, ua ʻike ʻia kahi hanana kuli nui i waena o nā kaiāulu o nā puʻu ʻo Naga. Ua hoʻohana ʻia kahi ʻōlelo hōʻailona e nā kuli a me nā lālā lohe o ke kaiāulu.

ʻ Anglelo Angami:

ʻO Angami kahi ʻōlelo Naga i ʻōlelo ʻia ma nā puʻu ʻo Naga ma ka ʻaoʻao ʻākau hikina o India, ma ka moku ʻo Kohima, Nagaland. I ka makahiki 2001, aia kahi koho o 125,000 ʻōlelo mua (L1) ʻōlelo Angami. Ma lalo o ka UNESCO's Vitality Language and Endangerment framework, aia ʻo Angami i ke kiʻekiʻe o "palupalu", ʻo ia hoʻi ke ʻōlelo ʻia nei e ka hapa nui o nā keiki, akā "e kaupalena ʻia paha i kekahi mau kikowaena".

Angami Zapu Phizo:

ʻO Angami Zapu Phizo (1913–1990) he alakaʻi kaiāulu Naga me ka Lāhui Pelekane. Ma lalo o kāna mana, ua ʻākoakoa ʻo Naga National Council i ke kuleana i ka hoʻoholo ponoʻī ʻana i lawe i ke ʻano o ke kūʻē ʻana i ka mea kaua ma hope o ke kau ʻana o ka mokuʻāina India i ke Kānāwai Mana Kūlana Kūʻali Koa i ka makahiki 1958. Ua manaʻo nā hui hoʻokaʻawale ʻo Naga iā ia ʻo "Makua o ka lāhui Naga. ".

ʻ Anglelo Angami:

ʻO Angami kahi ʻōlelo Naga i ʻōlelo ʻia ma nā puʻu ʻo Naga ma ka ʻaoʻao ʻākau hikina o India, ma ka moku ʻo Kohima, Nagaland. I ka makahiki 2001, aia kahi koho o 125,000 ʻōlelo mua (L1) ʻōlelo Angami. Ma lalo o ka UNESCO's Vitality Language and Endangerment framework, aia ʻo Angami i ke kiʻekiʻe o "palupalu", ʻo ia hoʻi ke ʻōlelo ʻia nei e ka hapa nui o nā keiki, akā "e kaupalena ʻia paha i kekahi mau kikowaena".

Nā ʻōlelo Angami – Pochuri:

ʻO nā ʻōlelo Angami – Pochuri kahi ʻohana liʻiliʻi o nā ʻōlelo Sino-Tibet i ʻōlelo ʻia ma Nagaland hema a me Manipur ʻĀkau o ʻĀkau hikina o India. Hoʻokaʻawale ʻia ma ke ʻano he "Naga", ʻaʻole pili pono lākou i nā ʻōlelo Naga ʻē aʻe, a ua hoʻokaʻawale ʻia he conservative ma ke ʻano he lālā kūʻokoʻa o Sino-Tibetan, e kali ana i kahi noiʻi hou.

Angami Naga:

ʻO ka Angamis kahi hui lāhui nui Naga i kū i ka mokuʻāina ʻo Nagaland ma North-East India. Noho nui ka Angami Nagas ma ka Apana ʻo Kohima a me ka Apana ʻo Dimapur o Nagaland a ʻike ʻia kekahi o nā lāhui i ka mokuʻāina ʻo Manipur. Māhele ʻia nā Angamis i ʻehā mau ʻāina ʻo Chakhro Angami, Northern Angami, Angami Hema a me Angami Komohana. ʻO nā Chakhesangs i hoʻokaʻawale ʻia i kēia manawa ua kapa ʻia ʻo Angamis Hikina.

Angamiana:

ʻO Angamiana kahi genus o cicadas mai Hikina Hema Asia

Nā ʻōlelo Angami – Pochuri:

ʻO nā ʻōlelo Angami – Pochuri kahi ʻohana liʻiliʻi o nā ʻōlelo Sino-Tibet i ʻōlelo ʻia ma Nagaland hema a me Manipur ʻĀkau o ʻĀkau hikina o India. Hoʻokaʻawale ʻia ma ke ʻano he "Naga", ʻaʻole pili pono lākou i nā ʻōlelo Naga ʻē aʻe, a ua hoʻokaʻawale ʻia he conservative ma ke ʻano he lālā kūʻokoʻa o Sino-Tibetan, e kali ana i kahi noiʻi hou.

Angammana:

ʻO Angammana kahi kauhale ma Sri Lanka. Aia ia ma loko o Central Province.

Pāka Aupuni ʻo Angammedilla:

ʻO Angammedilla National Park kahi o nā māka ʻāina hou ma Sri Lanka. Ua koho ʻia kēia wahi i kahi pāka aupuni ma ka lā 6 Iune 2006. ʻO Angammedilla kahi wao nahele ma loko o ka Hale Kālā ʻo Minneriya-Girithale i hoʻolaha ʻia ma ka lā 12 Pepeluali 1988. Ua hoʻolaha nui ʻia ka pā e pale ai i ke kahawai wai o Parakrama Samudra. Mālama pū ʻo Angammedilla i nā ʻauwai hoʻoheheʻe o Minneriya a me Girithale i nā pahu wai, nā kumu wai ma Sudu Kanda a me nā wahi noho a me nā holoholona lōhiu o nā ululāʻau e pili ana. Aia ia ma 225 mau mile (140 mi) mai Colombo aku ma ka moku ʻo Polonnaruwa.

Angamoozhy:

He kauhale ʻo Angamoozhy ma ka moku ʻo Pathanamthitta ma ka mokuʻāina ʻo Kerala o India. Aia ʻo Angamoozhy ma kahi kokoke i ke kikowaena mana ʻo Kakkad a me ka luakini ʻo Sabarimala. ʻO Geografically ʻo Angamoozhy kahi wahi kiʻekiʻe.

Angamos:

E nānā paha ʻo Angamos :

  • ʻO Punta Angamos, kahi peninsula kokoke i Mejillones, Chile
  • ʻO ke kaua o Angamos, kahi kaua moana hoʻoholo i ke kaua o ka Pākīpika, i kaua aku iā Punta Angamos
  • ʻO Hill Hill ma nā mokupuni ʻo Shetland Hema
  • Mokupuni Angamos ma Chile Hema
  • Angamos, Requena, kapikala o ka moku ʻo Yaquerana, Peru
  • ʻO Transporter Angamos (1890) , kahi moku o ka Navy Chili, i piholo i ka makahiki 1928
  • ʻO BAP Angamos (SS-31) , kahi moku kai lalo o ka Navy Lūkia
Kahi Angamos:

He kikowaena Metro Lima ʻo Angamos ma ka laina 1. Aia ke kikowaena ma waena o Cabitos a me San Borja Sur. Ua wehe ʻia ma ka 11 Iulai 2011 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻolōʻihi ʻana o ka laina mai Atocongo a i Miguel Grau. Ua hoʻomaka ka lawelawe piha kālā ma 3 Ianuali 2012.

Angamos:

E nānā paha ʻo Angamos :

  • ʻO Punta Angamos, kahi peninsula kokoke i Mejillones, Chile
  • ʻO ke kaua o Angamos, kahi kaua moana hoʻoholo i ke kaua o ka Pākīpika, i kaua aku iā Punta Angamos
  • ʻO Hill Hill ma nā mokupuni ʻo Shetland Hema
  • Mokupuni Angamos ma Chile Hema
  • Angamos, Requena, kapikala o ka moku ʻo Yaquerana, Peru
  • ʻO Transporter Angamos (1890) , kahi moku o ka Navy Chili, i piholo i ka makahiki 1928
  • ʻO BAP Angamos (SS-31) , kahi moku kai lalo o ka Navy Lūkia
Poisson Hill:

ʻO Poisson Hill kahi puʻu hau hau ʻole e piʻi ana i 80 m ma ka ʻaoʻao ʻākau o Breznik Heights, Greenwich Island ma nā mokupuni ʻo South Shetland, Antarctica a piʻi i luna o ka base Antarctic Chile ʻo Arturo Prat ma ke komohana komohana hema. E moe ana ʻo Angamos Hill i 370 m ʻĀkau hikina akau o ia a me 850 m hema hema o ko Ash Point.

Mokupuni Angamos:

He mokupuni ʻo Angamos ma ka Magallanes a me ka Chilean Antarctica Region, ʻo Chile aia ma waena o Ladrillero, Machado a me Hernán Gallego Channels.

Kahi Angamos:

He kikowaena Metro Lima ʻo Angamos ma ka laina 1. Aia ke kikowaena ma waena o Cabitos a me San Borja Sur. Ua wehe ʻia ma ka 11 Iulai 2011 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻolōʻihi ʻana o ka laina mai Atocongo a i Miguel Grau. Ua hoʻomaka ka lawelawe piha kālā ma 3 Ianuali 2012.

Apana o Krishnagiri:

ʻO ka moku ʻo Krishnagiri kekahi o nā moku he 38 o ka mokuʻāina ʻo Tamil Nadu, ma India. Ua kālai ʻia kēia ʻāpana mai ka moku ʻo Dharmapuri e 2004. ʻO ke kaona kaona ʻo Krishnagiri ke keʻena nui. Ma Tamil Nadu, ua hoʻolauna mua ʻia ka e-Governance ma ka moku ʻo Krishnagiri ma lalo o ka National e-Governance Project (NEGP) i nā loaʻa kālā a me nā ʻoihana nohona kaiāulu ma ke kahua pailaka. ʻO ka moku kahi o nā mea nui i hana i nā mango i India. I ka makahiki 2011, he 1,879,809 ka heluna o ka moku me ka ratio o ka wahine he 958 mau wahine no kēlā me kēia kāne he 1,000.

Angampora:

ʻO Angampora kahi martial art ʻo Sri Lankan e hoʻohui i nā ʻenehana hakakā, pale pilikino, haʻuki, hoʻoikaika kino, a me ka noʻonoʻo ʻana. ʻO kahi mea nui o angampora ka namesake angam , ka mea e hoʻohui i ka hakakā lima, a me illangam , e pili ana i ka hoʻohana ʻana i nā mea kaua ʻōiwi e like me ka etunu kaduwa, nā koʻokoʻo, nā pahi a me nā pahi kaua. ʻO kekahi mea ʻē aʻe i kapa ʻia ʻo maya angam , e hoʻohana ana i nā kilokilo a me nā mele no ka hakakā, ua ʻōlelo ʻia nō hoʻi aia kekahi. Aia ka hiʻona hiehie o Angampora i ka hoʻohana ʻana i nā wahi kuomi e hoʻokau i ka ʻeha a i ʻole paralyze mau i ka hoa paio. Hoʻohana maʻamau nā mea hakakā i nā hana kuʻikuʻi a me ka ʻumeʻume ʻana, a hakakā a hiki i ka paʻa ʻana o ka hoa paio i kahi laka waiho i hiki ʻole iā lākou ke pakele. Hoʻohana ka hoʻohana ʻana i nā mea kaua. Hoʻomaopopo mua ʻia nā perimeter o ka hakakā ʻana, a ma kekahi o nā hihia he lua.

Angamuco:

ʻO Angamuco ka inoa i hāʻawi ʻia i kahi noho kūlanakauhale nui o ka lāhui Purépecha, i kēia manawa i nā wahi neoneo i hūnā ʻia ma lalo o nā mea kanu, ma ka loko o Pátzcuaro Basin o Michoacán, Mekiko, a ua ʻike ʻia i ka makahiki 2007. kuhi ʻia he 39,000 mau hale ma ka pūnaewele, like like me Manhattan, ma ka palena o 25 kilomika kilomika (9.7 sq mi). Manaʻo ʻo Fisher ua hoʻokumu ʻia ka nohona ma kahi o 900 CE a ua hōʻea i ka mea nui mai kahi 1000 a ma kahi o 1350 CE me kahi lehulehu o 100,000 - e hoʻolilo ana iā ia i kūlanakauhale nui loa ma ke komohana o Mexico i kēlā manawa, a e hoʻonui ana i kahi ākea ma mua o ke kapikala ʻo Purépecha, ʻO Tzintzuntzan.

Angamuwa (Padukka) Grama Niladhari Māhele:

ʻO Angamuwa Grama Niladhari Division kahi Grama Niladhari Division o ka Padukka Divisional Secretariat o ka moku ʻo Colombo o ka Panalāʻau Komohana, Sri Lanka. Loaʻa iā Grama Niladhari Māhele Code 461A.

Angan Ke Par Dwar:

ʻO Angan Ke Par Dwar kahi hōʻiliʻili mele 1961 na Sachchidananda Vatsyayan, i ʻike nui ʻia e kāna inoa peni, ʻo Agyeya. Ua loaʻa ka puke i ka Sahitya Akademi Award ma 1964.

ʻO Aangan Terha:

ʻO Aangan Terha kahi hana keaka satirical Pakistani i hōʻike ʻia e ka pūnaewele PTV i ka makahiki 1984. ʻO ka hōʻike hōkū ʻo Salim Nasir, Shakeel, Arshad Mehmood, Durdana Butt lāua ʻo Bushra Ansari i nā alakaʻi alakaʻi. Ua alakaʻi ʻia e Qaiser Farooq a kākau ʻia e Anwar Maqsood.

ʻ languageslelo Angan:

He ʻohana nā ʻōlelo Angan a i ʻole Kratke Range i nā ʻōlelo Trans – New Guinea i ka hoʻohālikelike ʻana iā Malcolm Ross. Ua maopopo leʻa nā ʻōlelo Angan ma ke ʻano ʻohana. Ua ʻike mua ʻia lāua e like me e J. Lloyd lāua ʻo A. Healey i ka makahiki 1968; Ua hoʻokaʻawale ʻo Wurm (1975) iā lākou ma ke ʻano ʻo Trans – New Guinea. Mālama ʻo Glottlog iā Angan ma ke ʻano he ʻohana kaʻawale a hoʻokaʻawale ʻole ʻia, e kali ana i kahi hōʻike hou aʻe.

ʻ languageslelo Angan:

He ʻohana nā ʻōlelo Angan a i ʻole Kratke Range i nā ʻōlelo Trans – New Guinea i ka hoʻohālikelike ʻana iā Malcolm Ross. Ua maopopo leʻa nā ʻōlelo Angan ma ke ʻano ʻohana. Ua ʻike mua ʻia lāua e like me e J. Lloyd lāua ʻo A. Healey i ka makahiki 1968; Ua hoʻokaʻawale ʻo Wurm (1975) iā lākou ma ke ʻano ʻo Trans – New Guinea. Mālama ʻo Glottlog iā Angan ma ke ʻano he ʻohana kaʻawale a hoʻokaʻawale ʻole ʻia, e kali ana i kahi hōʻike hou aʻe.

Angana Bose:

ʻO Angana Bose kahi mea hana keaka ʻo Bengali. Ua hana ʻo ia ma ke kiʻi ʻoniʻoni ʻo Bengali 2017 Shukno Lanka .

Angana P. Chatterji:

ʻO Angana P. Chatterji kahi mea anthropologist India, activist, a me ka mea kākau moʻolelo wahine, nona ka noiʻi e pili loa i kāna hana hoʻolaha a kia nui i India. Ua hoʻokumu pū ʻo ia i ka International People's Tribunal on Human Rights and Justice ma Kashmir a he hoa hui pū ʻo ia mai ʻApelila 2008 a i Kekemapa 2012.

Angana P. Chatterji:

ʻO Angana P. Chatterji kahi mea anthropologist India, activist, a me ka mea kākau moʻolelo wahine, nona ka noiʻi e pili loa i kāna hana hoʻolaha a kia nui i India. Ua hoʻokumu pū ʻo ia i ka International People's Tribunal on Human Rights and Justice ma Kashmir a he hoa hui pū ʻo ia mai ʻApelila 2008 a i Kekemapa 2012.

Angana Roy:

ʻO Angana Roy kahi mea hana India, i ʻike ʻia i nā kiʻi ʻoniʻoni Hema Hema.

Anganamón:

ʻO Anganamón , ʻo Ancanamon a i ʻole Ancanamun , he alakaʻi kaua kaulana no ka Mapuche i ka hopena o ka ʻumikūmāono a me ka mua o ka ʻumikūmāhiku kenekulia a me kahi Toqui mai. Ua ʻike ʻia ʻo Anganamón no kāna hana tactical o ka hoʻoulu ʻana i kāna pēpē e hoʻomau me kāna mau koa lio.

Anganamón:

ʻO Anganamón , ʻo Ancanamon a i ʻole Ancanamun , he alakaʻi kaua kaulana no ka Mapuche i ka hopena o ka ʻumikūmāono a me ka mua o ka ʻumikūmāhiku kenekulia a me kahi Toqui mai. Ua ʻike ʻia ʻo Anganamón no kāna hana tactical o ka hoʻoulu ʻana i kāna pēpē e hoʻomau me kāna mau koa lio.

ʻ Kamlelo Kamoro:

ʻO ka ʻōlelo Kamoro kahi ʻōlelo Asmat – Kamoro i ʻōlelo ʻia ma Nūkini e nā 8,000 mau kānaka. Kaulana ka ʻokoʻa o ka ʻōlelo, a ʻaʻole paha e noʻonoʻo ʻia ʻo Kamoro i hoʻokahi ʻōlelo.

Angene Oru Avadhikkalathu:

ʻO Angene Oru Avadhikkalathu kahi kiʻi ʻoniʻoni drama ʻInia Malayalam i alakaʻi ʻia e Mohan a kākau ʻia e Sreenivasan mai kahi moʻolelo na Nedumudi Venu. Hōkū ʻia ʻo Sreenivasan, Samyuktha Varma, a me Mukesh. Na Johnson ka mele. Ua lanakila ʻo Angene Oru Avadhikkalathu i ʻelua mau makana ʻoniʻoni ʻo Kerala State: Luna Hoʻokele Mele maikaʻi a me ka wahine wahine wahine maikaʻi.

Ala Modalaindi:

ʻO Ala Modalaindi kahi kiʻi ʻoniʻoni komikina aloha ʻ Indianlelo India 2011 i kākau ʻia a alakaʻi ʻia e BV Nandini Reddy ma lalo o ka hae kiʻi ʻoniʻoni ʻo Sri Ranjith. Hōkū ʻia ʻo Nani, Nithya Menen a me Sneha Ullal me nā mele i haku ʻia e Kalyani Malik. Hana ʻia ʻo cinematography o ke kiʻi e Arjun Jena me ka hoʻoponopono ʻana e Marthand K. Venkatesh. Ua manaʻo ʻia ke kiʻi ʻoniʻoni ʻo ia kekahi o nā "25 Kēmi ʻAno ʻImi I Ka ʻImi ʻImi" na Film Companion .

Angeneh:

He kūlanakauhale ʻo Angeneh ma Nazlu-e Shomali Rural District, Nazlu District, Urmia County, West Azerbaijan Province, Iran. I ka helu kanaka o 2006, kona heluna 628, a 168 ʻohana.

Angang:

E nānā paha ʻo Angang i:

  • Angang-eup, he kaona ma Gyeongju, Kōlea Hema
  • ʻO Anshan Iron a me Steel Group Corporation, a i ʻole Ansteel Group, ka mea hana kila kila nui
  • ʻO Angang Steel Company, kahi lālā i helu ʻia o Anshan Iron a me Steel Group
Angang-eup:

ʻO Angang-eup kahi eup a i ʻole kahi kaona a ʻo ia ka ʻāpana nui ʻelua o ke kūlanakauhale ʻo Gyeongju. ʻO kona 139 kilomika kilomika ka home ma kahi o 33,300 poʻe, a lawelawe ʻia e ʻeono mau kula haʻahaʻa a ʻelua mau kula waena waena kiʻekiʻe. Aia ma kahi o Gangdong-myeon ma ke kihi ʻākau o ke kūlanakauhale, he kūlanakauhale nui ia i kāna pono ponoʻī. He kū maʻamau ʻo Angang Station ma ka laina ʻo Donghae Nambu. Aia ke kikowaena o ke kaona ma ka muliwai Hyeongsan, kokoke i kahi e hālāwai ai me ke kahawai ʻo Chilpyeongcheon liʻiliʻi. ʻO nā huahana kūloko koʻikoʻi e laʻa me ka laiki, nā ʻoma, a me nā hua waina.

Angang:

E nānā paha ʻo Angang i:

  • Angang-eup, he kaona ma Gyeongju, Kōlea Hema
  • ʻO Anshan Iron a me Steel Group Corporation, a i ʻole Ansteel Group, ka mea hana kila kila nui
  • ʻO Angang Steel Company, kahi lālā i helu ʻia o Anshan Iron a me Steel Group
Kumukānāwai ʻo Angang:

ʻO ke Kumukanawai Angang a i ʻole Angang xianfa, i ʻike ʻia ʻo An-Steel Constitution a Kumukānāwai o ka Anshan Iron a me Steel Complex, e pili ana i kahi o nā ʻike maʻamau o ka hoʻokele ʻoihana i hōʻuluʻulu ʻia e ka Anshan Iron and Steel Company (鞍山 钢铁 公司) o Kina i ka mua. 1960s. Ua hoʻokumu ʻia kēia "Kumukānāwai" i ka makahiki 1960.

Angang Steel:

ʻO Angang Steel Company Limited i kapa ʻia ʻo Angang Steel a i ʻole Ansteel kahi hui i kaupalena ʻia i hui pū ʻia e Anshan Iron a me Steel Group, i mālama ʻia e ka ʻaha kūkā mokuʻāina o ka People's Republic of China. ʻO ia ka mea hana kila nui ʻelua ma Mainland Kina. ʻO "Angang" ka pinyin o ka inoa inoa pōkole Kina 鞍钢.

ʻAʻohe ʻohana Angang:

ʻO Angang ʻAʻohe ʻohana kekahi o nā ʻohana Korea. ʻO kā lākou Bon-gwan ma Gyeongju, ka moku ʻo North Gyeongsang. Wahi a ka noiʻi ma 2000, ka helu o Angang No ʻohana 280. ʻO kā lākou mea hoʻokumu ʻo No Gon. ʻO ia ke keiki kāne ʻeono a No Hae i hoʻouna ʻia iā Silla iā ia kahi Hanlin Academy ma ka moʻokūʻauhau ʻo Tang. ʻAʻole i koho ʻia ʻo Gon ma ke ʻano ʻo Prince of Angang i ka wā ʻo Goryeo.

ʻO ka mea kanu hoʻolei Angang Sewage:

ʻO ka Angang Sewage Disposal Plant kahi mea kanu hoʻomaʻemaʻe wai ma ke kūlanakauhale ʻo Gyeongju, ka moku ʻo North Gyeongsang, Kōlea Hema. Ua hoʻomaka ka hana i loko o ʻApelila, 2005 e ke kākoʻo kālā o ke Aupuni o Gyeongsang ʻĀkau a me ke kūlanakauhale ʻo Gyeongju me kahi kālā 44,300,000,000 i lanakila e hoʻokomo i nā pono hana e pale aku i ka haumia o ka Hyeongsan muliwai kahi kumu wai nui no Gyeongju a me nā poʻe Pohang. Aia ka mea kanu ma kahi pūnaewele ākea me 39,000 m 2 ma Homyeong-ri, Gangdong-myeon kahi i kūkulu ʻia ai nā hale kūlohelohe e hoʻolako i nā wahi leʻaleʻa no nā kamaʻāina. Ma o ka hoʻopaʻa ʻana i nā paipu hoʻoliʻiliʻi me kahi lōʻihi he 56.1 km a me nā wahi paipu he 14, he hiki i ka mea kanu ke hana me ke kani o 18,000 o nā wahi kai kūloko i kēlā me kēia lā mai Angang-eup, a me Gangdong-myeon ma Gyeongju. ʻO nā lakohana i loaʻa nā lako hoʻolei kiʻekiʻe e hoʻomohala ʻia e nā ʻoihana ʻoihana e pili ana e mālama i ka wai hoʻokuʻu hope loa ma ke ʻano he wai ʻelua a kekelē paha i ka maikaʻi, i hoʻohana ʻia ai e like me ke kahe mālama muliwai a me ka wai mahiʻai inā kū kahi maloʻo.

Angang Steel:

ʻO Angang Steel Company Limited i kapa ʻia ʻo Angang Steel a i ʻole Ansteel kahi hui i kaupalena ʻia i hui pū ʻia e Anshan Iron a me Steel Group, i mālama ʻia e ka ʻaha kūkā mokuʻāina o ka People's Republic of China. ʻO ia ka mea hana kila nui ʻelua ma Mainland Kina. ʻO "Angang" ka pinyin o ka inoa inoa pōkole Kina 鞍钢.

Angang Steel:

ʻO Angang Steel Company Limited i kapa ʻia ʻo Angang Steel a i ʻole Ansteel kahi hui i kaupalena ʻia i hui pū ʻia e Anshan Iron a me Steel Group, i mālama ʻia e ka ʻaha kūkā mokuʻāina o ka People's Republic of China. ʻO ia ka mea hana kila nui ʻelua ma Mainland Kina. ʻO "Angang" ka pinyin o ka inoa inoa pōkole Kina 鞍钢.

Angang Steel:

ʻO Angang Steel Company Limited i kapa ʻia ʻo Angang Steel a i ʻole Ansteel kahi hui i kaupalena ʻia i hui pū ʻia e Anshan Iron a me Steel Group, i mālama ʻia e ka ʻaha kūkā mokuʻāina o ka People's Republic of China. ʻO ia ka mea hana kila nui ʻelua ma Mainland Kina. ʻO "Angang" ka pinyin o ka inoa inoa pōkole Kina 鞍钢.

Angangueo:

ʻO Angangueo kahi kaona a me kahi kaona nui ma ka hikina hikina o ka mokuʻāina ʻo Michoacán ma waena o Mexico i kaulana no ka mōʻaukala o ka mining a me kona wahi ma ka Monarch Butterfly Biosphere Reserve. Aia ia i nā mauna ulu nahelehele kiʻekiʻe, me ke kaona i kahi kōpena liʻiliʻi.

Apana ʻo Angʻangxi:

ʻO Angʻangxi kahi moku o ka moku ʻo Qiqihar ma ka moku ʻo Heilongjiang, ka Repubalika Kina o Kina. Loaʻa iā ia kahi ʻona o 623 km 2 (241 sq mi) a me kahi heluna o 90,000 paha.

Apana ʻo Angʻangxi:

ʻO Angʻangxi kahi moku o ka moku ʻo Qiqihar ma ka moku ʻo Heilongjiang, ka Repubalika Kina o Kina. Loaʻa iā ia kahi ʻona o 623 km 2 (241 sq mi) a me kahi heluna o 90,000 paha.

Angano ... Angano ... nouvelles de Madagascar:

Angano ... Angano ... nouvelles de Madagascar is a 1989 documentary film.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Angantyr:

ʻO Angantyr ka inoa o nā kāne kāne ʻekolu mai ka lalani like ma ka moʻomeheu Norse, a ʻike ʻia i loko o Hervarar saga , Gesta Danorum , a me nā pā mele Faroese.

Anganur:

ʻO Anganur kahi kauhale ma Sannasinallur panchayat Sendurai taluk o ka moku ʻo Ariyalur, Tamil Nadu, India, aia ma 14 km mai Sendurai a 8 km mai Tittakudi. Ua kāhea ka muliwai ʻo Chinna aaru e hele i kēia kauhale. ʻO Thol Thirumavalavan, ka mea hoʻoikaika Dalit, i hānau ʻia ma aneʻi.

ʻO Anganur, Kallakurichi:

He kūlanakauhale ʻo Anganur ma Ulundurpet taluka, ka moku ʻo Kallakurichi, Tamil Nadu, India.

Anganur:

ʻO Anganur kahi kauhale ma Sannasinallur panchayat Sendurai taluk o ka moku ʻo Ariyalur, Tamil Nadu, India, aia ma 14 km mai Sendurai a 8 km mai Tittakudi. Ua kāhea ka muliwai ʻo Chinna aaru e hele i kēia kauhale. ʻO Thol Thirumavalavan, ka mea hoʻoikaika Dalit, i hānau ʻia ma aneʻi.

ʻO Anganur, Kallakurichi:

He kūlanakauhale ʻo Anganur ma Ulundurpet taluka, ka moku ʻo Kallakurichi, Tamil Nadu, India.

Anganwadi:

ʻO Anganwadi kahi ʻano mālama mālama keiki kaiāulu ma India. Ua hoʻomaka ʻia lākou e ke aupuni ʻInia i ka makahiki 1975 ma ke ʻano he ʻāpana o ka papahana Integrated Child Development Services no ka hakakā ʻana i ka pōloli a me kaʻai pono ʻole o nā keiki. ʻO Anganwadi ka manaʻo "puʻuhonua o ka pā" ma Hindi.

Anganwadi:

ʻO Anganwadi kahi ʻano mālama mālama keiki kaiāulu ma India. Ua hoʻomaka ʻia lākou e ke aupuni ʻInia i ka makahiki 1975 ma ke ʻano he ʻāpana o ka papahana Integrated Child Development Services no ka hakakā ʻana i ka pōloli a me kaʻai pono ʻole o nā keiki. ʻO Anganwadi ka manaʻo "puʻuhonua o ka pā" ma Hindi.

Huhū:

E nānā paha ʻo Angar i:

  • ʻO Angar the Screamer, kahi ʻano pāhenehene
  • ʻO Angar, ʻIrana, kahi kauhale ma ka moku ʻo Kerman, ʻIranaka

No comments:

Post a Comment

Barqan, Barkan Industrial Park, Baraqu

Barqan: E nānā paha ʻo Barqan ʻO Barkan, kahi noho Israel i ka West Bank ʻO Qasr-e Qand, kahi kūlanakauhale i ʻIrani Pāka ʻo Barkan I...