| Allegany County, Maryland: Aia ʻo Allegany County ma ka ʻaoʻao komohana komohana o ka mokuʻāina ʻo US o Maryland. E like me ka helu ʻana o ka makahiki 2010, he 75,087 ka heluna kānaka. ʻO Cumberland kona noho kalana. Hiki mai ka inoa ʻo Allegany mai kahi huaʻōlelo Lenape kūloko, welhik hane a i ʻole oolikhanna, ʻo ia hoʻi ʻo 'muliwai kahe maikaʻi o nā puʻu' a i ʻole 'kahawai nani' ʻO kekahi mau kalana a me kahi kahawai ma ka moku ʻo Appalachian o ka US i kapa ʻia ʻo Allegany , Allegheny , a me Alleghany . | ![]() |
| Allegany County, Nu Ioka: He mokuʻāina ʻo Allegany ma ka Tier Hema o ka mokuʻāina ʻo US o New York. Ma ka helu kanaka o 2010, 48,946 ka heluna kānaka. ʻO Belmont kona noho kalana. Loaʻa ʻia kona inoa mai kahi huaʻōlelo Lenape, i noi ʻia e nā poʻe noho ʻEulopa-ʻAmelika o Western New York State i kahi ala i ukali i ka muliwai ʻo Allegheny; ua kapa lākou i ke kalana ma hope o kēia. | |
| Allegany County, Nu Ioka: He mokuʻāina ʻo Allegany ma ka Tier Hema o ka mokuʻāina ʻo US o New York. Ma ka helu kanaka o 2010, 48,946 ka heluna kānaka. ʻO Belmont kona noho kalana. Loaʻa ʻia kona inoa mai kahi huaʻōlelo Lenape, i noi ʻia e nā poʻe noho ʻEulopa-ʻAmelika o Western New York State i kahi ala i ukali i ka muliwai ʻo Allegheny; ua kapa lākou i ke kalana ma hope o kēia. | |
| Allegany County, Nu Ioka: He mokuʻāina ʻo Allegany ma ka Tier Hema o ka mokuʻāina ʻo US o New York. Ma ka helu kanaka o 2010, 48,946 ka heluna kānaka. ʻO Belmont kona noho kalana. Loaʻa ʻia kona inoa mai kahi huaʻōlelo Lenape, i noi ʻia e nā poʻe noho ʻEulopa-ʻAmelika o Western New York State i kahi ala i ukali i ka muliwai ʻo Allegheny; ua kapa lākou i ke kalana ma hope o kēia. | |
| Alleghany County: ʻO Alleghany County ka inoa o ʻelima kalana ma ʻAmelika Hui Pū ʻIa.
| |
| Waihona Waihona Puke ʻo Wakinekona (Allegany County Library Library): Aia ma ka moku mōʻaukala o Cumberland, Maryland, ua wehe mua ka hale waihona puke ʻo Wakinekona i kona mau puka ma Iune 19, 1934. Kūkulu ʻia kēia hale Helene Revival ma waena o 1849 a me 1850, ma ke ʻano he hale nui aʻe no ka Allegany County Academy, ke kula aupuni mua. i Allegany County i hoʻokumu ʻia ma 1799. Ua kūkulu ʻia kahi hoʻohui hou i 1966, e ʻae ana i ka hoʻonui ʻana o ka waihona waihona. | |
| Hale Hoʻokolokolo ʻo Allegany County: ʻO ka Hale Hoʻokolokolo ʻo Allegany County ka ʻaha kaapuni ʻo Maryland no Allegany County, Maryland, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. Aia ia ma ka Apana History o Cumberland's Wakinekona. ʻOiai he nui nā spires o ka hale pule i kū i ka ʻāina ʻo Cumberland, ʻo ia ka hale hoʻokolokolo ʻo Allegany County e noho aliʻi ma luna o ka lewa lani o kēia kūlanakauhale. Noho ʻia ka hale ma ke Alanui Wakinekona, e piʻi piʻi ana mai Wills Creek e holo ana ma waena o ka puʻuwai o Cumberland. ʻO ka mōʻaukala, ʻo nā hale hoʻokolokolo ma ʻAmelika kekahi o nā hale kūkulu nui i kūkulu nui ʻia i loko o kahi kaiāulu. Ma kēia ala, ua hiki i ke kuhikuhipuʻuone o ka hale ke hōʻike i ka mana o kahi aupuni kūloko, a me ka hoʻoulu ʻana i ka mahalo a me ka ʻike. | ![]() |
| Nā Alanui ʻo Allegany County: Aia ke Allegany County Fairgrounds ma ke komohana o Cumberland, Maryland ma ke alaloa ʻo McMullen. Ma loko o ka makahiki e mālama ana ka papa nani i nā ʻahamele mele, nā heihei kaʻa, a me nā hanana pilikino. I kēlā me kēia makahiki e mālama ʻia ka nani ma Allegany County ma nā kahua, i kapa ʻia ʻo Allegany County Fair a me AgExpo . E like me ka 2006, ka makana makahiki he hanana 8 mau lā maʻamau i ka waena o Iulai. ʻO DelFest kahi hanana nui ʻē aʻe , kahi hanana 4 mau lā bluegrass i hoʻomaka ʻia e Del McCoury, a mālama ʻia i kēlā me kēia makahiki mai ka makahiki 2008 ma ka hopena pule o ka lā hoʻomanaʻo. | |
| Nā Alanui ʻo Allegany County: Aia ke Allegany County Fairgrounds ma ke komohana o Cumberland, Maryland ma ke alaloa ʻo McMullen. Ma loko o ka makahiki e mālama ana ka papa nani i nā ʻahamele mele, nā heihei kaʻa, a me nā hanana pilikino. I kēlā me kēia makahiki e mālama ʻia ka nani ma Allegany County ma nā kahua, i kapa ʻia ʻo Allegany County Fair a me AgExpo . E like me ka 2006, ka makana makahiki he hanana 8 mau lā maʻamau i ka waena o Iulai. ʻO DelFest kahi hanana nui ʻē aʻe , kahi hanana 4 mau lā bluegrass i hoʻomaka ʻia e Del McCoury, a mālama ʻia i kēlā me kēia makahiki mai ka makahiki 2008 ma ka hopena pule o ka lā hoʻomanaʻo. | |
| Ke Kula kiʻekiʻeʻo Allegany: Allegany High School mea he lehulehu kiʻekiʻe kula i loko o Cumberland, Allegany County, Maryland, United States. Ua kūkulu ʻia ʻo Allegany High School ma ke kula kiʻekiʻe ʻo Allegany County ma 1887, no laila ua kapa ʻia ia he 'Alco'. | ![]() |
| Hale Hale Bell: ʻO ka hale ʻo Bell Tower , a i ʻole ʻo Allegany County League no ka hale ʻo Crippled Children, he hale kaulana ia ma Cumberland, Allegany County, Maryland. Kūkulu ʻia ia i ka makahiki 1887 a he hale ʻelua ia o ka hale i kūkulu ʻia e ka hale kia lāʻau liʻiliʻi me kahi kāʻei hāmama. ʻO kēia ka hale kaʻawale mua i hoʻohana ʻia ma ke keʻena nui o ka mākaʻi a me ka hale paʻahao ma Cumberland. | |
| Nā Kula Aupuni o Allegany: ʻO Allegany County Public Schools kahi moku kula aupuni e lawelawe ana ma Allegany County, Maryland. | |
| Keʻena ʻo Sheriff County Allegany (Maryland): ʻO ke keʻena ʻo Allegany County Sheriff ( ACSO ) ke keʻena mālama kānāwai mua no Allegany County, Maryland. ʻO ka ACSO kahi ʻae kū kānāwai i hōʻoia ʻia e ka lāhui i lawelawe ʻia ma 430 mile kuea (1,100 km 2 ) a me kahi heluna o 75,300. | |
| Keʻena ʻo Sheriff County Allegany (Maryland): ʻO ke keʻena ʻo Allegany County Sheriff ( ACSO ) ke keʻena mālama kānāwai mua no Allegany County, Maryland. ʻO ka ACSO kahi ʻae kū kānāwai i hōʻoia ʻia e ka lāhui i lawelawe ʻia ma 430 mile kuea (1,100 km 2 ) a me kahi heluna o 75,300. | |
| Alanui Allegany: ʻO Allegany County Transit (ACT) kahi kālā i hoʻolako lehulehu ʻia, ʻōnaehana pahi lehulehu e lawelawe ana iā Allegany County, Maryland, e hāʻawi ana i nā halihali lehulehu. ʻElua ʻano o nā lawelawe ʻo Allegany County, kahi Alakaʻi paʻa a me kahi lawelawe pane pane koi. ʻO Allegany County Transit kahi mahele o ke Aupuni Allegany County. | |
| Hale Hoʻokolokolo ʻo Allegany County: ʻO ka Hale Hoʻokolokolo ʻo Allegany County ka ʻaha kaapuni ʻo Maryland no Allegany County, Maryland, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. Aia ia ma ka Apana History o Cumberland's Wakinekona. ʻOiai he nui nā spires o ka hale pule i kū i ka ʻāina ʻo Cumberland, ʻo ia ka hale hoʻokolokolo ʻo Allegany County e noho aliʻi ma luna o ka lewa lani o kēia kūlanakauhale. Noho ʻia ka hale ma ke Alanui Wakinekona, e piʻi piʻi ana mai Wills Creek e holo ana ma waena o ka puʻuwai o Cumberland. ʻO ka mōʻaukala, ʻo nā hale hoʻokolokolo ma ʻAmelika kekahi o nā hale kūkulu nui i kūkulu nui ʻia i loko o kahi kaiāulu. Ma kēia ala, ua hiki i ke kuhikuhipuʻuone o ka hale ke hōʻike i ka mana o kahi aupuni kūloko, a me ka hoʻoulu ʻana i ka mahalo a me ka ʻike. | ![]() |
| Allegany Freeman: He nūpepa Maryland ka Allegany Freeman i paʻi ʻia i kēlā me kēia pule mai Cumberland, Maryland mai 1813 a 1818 ma lalo o ka mea paʻi ʻo S. Magill. | |
| Ke Kula kiʻekiʻeʻo Allegany: Allegany High School mea he lehulehu kiʻekiʻe kula i loko o Cumberland, Allegany County, Maryland, United States. Ua kūkulu ʻia ʻo Allegany High School ma ke kula kiʻekiʻe ʻo Allegany County ma 1887, no laila ua kapa ʻia ia he 'Alco'. | ![]() |
| WMHS Braddock Campus (Cumberland, Maryland): He haukapila ʻo West Maryland Health System ʻo Braddock Campus i lawelawe ʻia ma ka moku ʻo Greater Cumberland, Maryland ma United States. | ![]() |
| Ka hoʻāla ʻana o Allegany India: ʻO Allegany Reservation kahi ʻāina Keneka o nā Indians i mālama ʻia ma Cattaraugus County, New York, USA. I ka helu kanaka 2000, 58 pakeneka o ka heluna kānaka i loko o nā palena hoʻāhu ka poʻe ʻAmelika ʻAmelika. ʻO kekahi 42% he poʻe ʻAmelika ʻEulopa; noho lākou i nā waiwai ma lalo o nā hoʻolimalima mai ka Seneca Nation, kahi ʻohana federally ʻike ʻia. ʻO ka heluna kānaka ma waho o nā kauhale i hoʻolimalima ʻia he 1,020 i ka helu kanaka o 2010. ʻO nā kamaʻāina ʻAmelika ʻōiwi o ka hoʻāhu he lālā lākou no ka Seneca, akā ʻo kahi helu liʻiliʻi o Cayuga, kahi lāhui Iroquois ʻē aʻe, kahi e noho ana ma laila, a ma ka liʻiliʻi ua ʻike ʻia kekahi ʻohana e iho mai ka Neutr Nation. Ma mua o ka kenekulia 17, kēia wahi ua noho ʻia e ka Wenrohronon e ʻōlelo Iroquoian a me Eriehronon. Ua hoʻopau ka Seneca ikaika loa i kēia mau hui hoʻokūkū i ka wā ʻo Beaver Wars e hoʻomaka ana i ka makahiki 1638, ʻoiai ka Iroquois Confederacy e ʻimi nei e kāohi i ke kālepa huluhulu maikaʻi me nā kolone Farani a me nā kolone. | |
| Nā mauna Allegheny: ʻO ka Allegheny Mountain Range , nā Alleghenies a me ka pela ʻo Alleghany a me Allegany , kahi ʻāpana o ka nui Mountain Appalachian Mountain Range o ka Hikina o ʻAmelika Hui Pū ʻIa a me Kanada a ua kau ʻia he pale nui i ka huakaʻi hele ʻāina i nā wā i hoʻomohala ʻole ʻia. Aia kahi pae o ka palena ākea ma ka hikina hema a me ka hema komohana a holo ma kahi o 400 mile (640 km) mai ka ʻākau-waena o Pennsylvania, ma waena o ke komohana ʻo Maryland a me ka hikina o West Virginia, a hiki i ke komohana hema ʻo Virginia. | |
| Allegheny Plateau: ʻO ka Allegheny Plateau , ma ʻAmelika Hui Pū ʻIa, he wahi nui ia i wāwahi ʻia ma ke komohana a me ke kikowaena o New York, ka ʻākau a me ke komohana ʻo Pennsylvania, ke komohana a me ke komohana ʻo West Virginia, a me ka hikina ʻo Ohio. Māhele ʻia i ka Allegheny Plateau unglaciated a me ka Plateau Allegheny glaciated. | |
| Ka hoʻāla ʻana o Allegany India: ʻO Allegany Reservation kahi ʻāina Keneka o nā Indians i mālama ʻia ma Cattaraugus County, New York, USA. I ka helu kanaka 2000, 58 pakeneka o ka heluna kānaka i loko o nā palena hoʻāhu ka poʻe ʻAmelika ʻAmelika. ʻO kekahi 42% he poʻe ʻAmelika ʻEulopa; noho lākou i nā waiwai ma lalo o nā hoʻolimalima mai ka Seneca Nation, kahi ʻohana federally ʻike ʻia. ʻO ka heluna kānaka ma waho o nā kauhale i hoʻolimalima ʻia he 1,020 i ka helu kanaka o 2010. ʻO nā kamaʻāina ʻAmelika ʻōiwi o ka hoʻāhu he lālā lākou no ka Seneca, akā ʻo kahi helu liʻiliʻi o Cayuga, kahi lāhui Iroquois ʻē aʻe, kahi e noho ana ma laila, a ma ka liʻiliʻi ua ʻike ʻia kekahi ʻohana e iho mai ka Neutr Nation. Ma mua o ka kenekulia 17, kēia wahi ua noho ʻia e ka Wenrohronon e ʻōlelo Iroquoian a me Eriehronon. Ua hoʻopau ka Seneca ikaika loa i kēia mau hui hoʻokūkū i ka wā ʻo Beaver Wars e hoʻomaka ana i ka makahiki 1638, ʻoiai ka Iroquois Confederacy e ʻimi nei e kāohi i ke kālepa huluhulu maikaʻi me nā kolone Farani a me nā kolone. | |
| Ka hoʻāla ʻana o Allegany India: ʻO Allegany Reservation kahi ʻāina Keneka o nā Indians i mālama ʻia ma Cattaraugus County, New York, USA. I ka helu kanaka 2000, 58 pakeneka o ka heluna kānaka i loko o nā palena hoʻāhu ka poʻe ʻAmelika ʻAmelika. ʻO kekahi 42% he poʻe ʻAmelika ʻEulopa; noho lākou i nā waiwai ma lalo o nā hoʻolimalima mai ka Seneca Nation, kahi ʻohana federally ʻike ʻia. ʻO ka heluna kānaka ma waho o nā kauhale i hoʻolimalima ʻia he 1,020 i ka helu kanaka o 2010. ʻO nā kamaʻāina ʻAmelika ʻōiwi o ka hoʻāhu he lālā lākou no ka Seneca, akā ʻo kahi helu liʻiliʻi o Cayuga, kahi lāhui Iroquois ʻē aʻe, kahi e noho ana ma laila, a ma ka liʻiliʻi ua ʻike ʻia kekahi ʻohana e iho mai ka Neutr Nation. Ma mua o ka kenekulia 17, kēia wahi ua noho ʻia e ka Wenrohronon e ʻōlelo Iroquoian a me Eriehronon. Ua hoʻopau ka Seneca ikaika loa i kēia mau hui hoʻokūkū i ka wā ʻo Beaver Wars e hoʻomaka ana i ka makahiki 1638, ʻoiai ka Iroquois Confederacy e ʻimi nei e kāohi i ke kālepa huluhulu maikaʻi me nā kolone Farani a me nā kolone. | |
| Allegheny muliwai: ʻO ka muliwai Allegheny kahi kahawai 325 mile (523 km) lōʻihi o ka muliwai ʻo Ohio ma ke komohana o Pennsylvania a me New York, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. Holo ka muliwai ʻo Allegheny mai kona kahawai ma lalo pono o ka palena ʻākau o Pennsylvania ma ke komohana ʻākau a hiki i New York a laila ma kahi zigzag ma ke komohana hema a ma o Western Pennsylvania e hui pū me ka muliwai Monongahela ma nā Forks o ka Ohio ma ka "Point" o Point State. Pāka ma Downtown Pittsburgh, Pennsylvania. ʻO ka muliwai Allegheny, ma ka leo, ke poʻo nui o nā muliwai ʻo Ohio a me Misisipi. ʻO ka mōʻaukala, ka Allegheny i manaʻo ʻia ʻo ka muliwai ʻoi loa ʻo Ohio e nā ʻōiwi ʻAmelika a me nā poʻe noho ʻEulopa. | |
| Pāka Aupuni ʻo Allegany: ʻO Allegany State Park kahi paka moku ma ke komohana o New York State, aia ma Cattaraugus County ma ka ʻākau o ka Allegheny National Forest ma Pennsylvania. Ua mahele ʻia ka pā i nā ʻāpana ʻelua: ʻO ka Red House Area a me ka Quaker Run Area. Aia ia i loko o nā ululāʻau Allegheny Highlands ecoregion. | |
| Pāka Aupuni ʻo Allegany: ʻO Allegany State Park kahi paka moku ma ke komohana o New York State, aia ma Cattaraugus County ma ka ʻākau o ka Allegheny National Forest ma Pennsylvania. Ua mahele ʻia ka pā i nā ʻāpana ʻelua: ʻO ka Red House Area a me ka Quaker Run Area. Aia ia i loko o nā ululāʻau Allegheny Highlands ecoregion. | |
| Pāka Aupuni ʻo Allegany: ʻO Allegany State Park kahi paka moku ma ke komohana o New York State, aia ma Cattaraugus County ma ka ʻākau o ka Allegheny National Forest ma Pennsylvania. Ua mahele ʻia ka pā i nā ʻāpana ʻelua: ʻO ka Red House Area a me ka Quaker Run Area. Aia ia i loko o nā ululāʻau Allegheny Highlands ecoregion. | |
| Pāka Aupuni ʻo Allegany: ʻO Allegany State Park kahi paka moku ma ke komohana o New York State, aia ma Cattaraugus County ma ka ʻākau o ka Allegheny National Forest ma Pennsylvania. Ua mahele ʻia ka pā i nā ʻāpana ʻelua: ʻO ka Red House Area a me ka Quaker Run Area. Aia ia i loko o nā ululāʻau Allegheny Highlands ecoregion. | |
| Allegany (kulanakauhale), New York: He kūlanakauhale ʻo Allegany ma ka moku ʻo Cattaraugus, New York, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. ʻO 8004 ka heluna kānaka ma ka helu kanaka o 2010. | |
| Allegany Township, Ka moku ʻo Potter, Pennsylvania: He kaona ʻo Allegany ma Potter County, Pennsylvania, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. ʻO 402 ka heluna kānaka i ka helu kanaka o 2000. | |
| Allegany Township, Ka moku ʻo Potter, Pennsylvania: He kaona ʻo Allegany ma Potter County, Pennsylvania, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. ʻO 402 ka heluna kānaka i ka helu kanaka o 2000. | |
| Allegany Township, Ka moku ʻo Potter, Pennsylvania: He kaona ʻo Allegany ma Potter County, Pennsylvania, ʻAmelika Hui Pū ʻIa. ʻO 402 ka heluna kānaka i ka helu kanaka o 2000. | |
| Ke Kulanuiʻo Allegany o Maryland: ʻO Allegany College o Maryland kahi koleke kaiāulu lehulehu ʻelua mau makahiki i noho ma Cumberland, Maryland. Ua kapa ʻia ʻo ia ma ke Kulanui Kaiāulu ʻo Allegany . | |
| Ke Kulanuiʻo Allegany o Maryland: ʻO Allegany College o Maryland kahi koleke kaiāulu lehulehu ʻelua mau makahiki i noho ma Cumberland, Maryland. Ua kapa ʻia ʻo ia ma ke Kulanui Kaiāulu ʻo Allegany . | |
| Allegany Central Railroad: ʻO ke Allegany Central Railroad kahi huakaʻi huakaʻi holo ma waena o Cumberland a me Frostburg, Maryland i hana ma waena o 1989 a me 1991. ʻElua mau wahi mokuahi papa Pākīpika, nā helu 1238 a me 1286 i hoʻohana ʻia, a no kekahi manawa pōkole, holo ʻelua poʻo poʻo. Ua hoʻohana ʻia kēia mau ʻenekini me ka Alleghany Central Railroad ma Alleghany County, Virginia mai ka hopena o ka makahiki 1970 a hiki i ka 1983. Ua hoʻohana ʻia ka ʻenekini 1238 i loko o ka moʻo nūpepa "Nancy" ʻo BBC e hoʻopuka nei i ke ola o Nancy Astor. Ua hana ʻia a hiki i ka 1991, i ka wā i hakakā ʻole ai ka mea nona ke ala, ka Scenic Railroad Development Corporation (SRDC), a ua hiki ʻole ke hoʻopio ʻia. | |
| Ke Kulanuiʻo Allegany o Maryland: ʻO Allegany College o Maryland kahi koleke kaiāulu lehulehu ʻelua mau makahiki i noho ma Cumberland, Maryland. Ua kapa ʻia ʻo ia ma ke Kulanui Kaiāulu ʻo Allegany . | |
| Allegany County, Maryland: Aia ʻo Allegany County ma ka ʻaoʻao komohana komohana o ka mokuʻāina ʻo US o Maryland. E like me ka helu ʻana o ka makahiki 2010, he 75,087 ka heluna kānaka. ʻO Cumberland kona noho kalana. Hiki mai ka inoa ʻo Allegany mai kahi huaʻōlelo Lenape kūloko, welhik hane a i ʻole oolikhanna, ʻo ia hoʻi ʻo 'muliwai kahe maikaʻi o nā puʻu' a i ʻole 'kahawai nani' ʻO kekahi mau kalana a me kahi kahawai ma ka moku ʻo Appalachian o ka US i kapa ʻia ʻo Allegany , Allegheny , a me Alleghany . | ![]() |
| ʻO Thamnobryum alleghaniense: ʻO Thamnobryum alleghaniense , ka Allegany thamnobryum lumo , aia i nā wahi mehana, ka hapanui ma ka Hemolele ʻĀkau . Ua lūlū nā lālā i kēia limu ma ka piko o ke koʻokoʻo kū, e like me nā lāʻau liʻiliʻi i ka nahele micro. ʻO ka maʻamau ʻo T. alleghaniense ma luna o nā pōhaku i nā kahawai wai, wai, a malumalu hoʻi. ʻO ka lau lau he ovate (-oblong), i kekahi manawa lanceolate a i ʻole ligulate. ʻO Seta ka 10-25mm. Loaʻa i ka hana hou dioecious, a ʻaʻohe polyocious. | |
| Hoopii: I ke kānāwai, he hoʻopiʻi ka hoʻopiʻi ʻana i kahi mea i hōʻike ʻole ʻia e kahi ʻaoʻao i kahi hoʻopiʻi, hoʻopiʻi, a pale pale paha. A hiki i ka wā e hōʻoia ʻia ai, mau ʻōlelo kūpaʻa wale nō. | |
| Nā kūʻē politika i ka Manaʻo Baháʼí: Ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ka Baháʼí Faith i ka poʻe o ka manaʻoʻiʻo i hana i nā hana kolohe politika like ʻole, e like me ka manaʻo ʻia "kūlua" a me ka hana malū ʻana i ka hana o nā mana haole i manaʻo ʻole ʻia no ka makemake o ko lākou home home. ʻO kēia mau hoʻopiʻi, me nā mea ʻē aʻe me ke kūlou hoʻomana ʻana hou aku, ua hoʻohana ʻia e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻia o ka poʻe hoʻomana o ka Baháʼí Faith a me ka hoʻomana ponoʻī. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| Hoopii: I ke kānāwai, he hoʻopiʻi ka hoʻopiʻi ʻana i kahi mea i hōʻike ʻole ʻia e kahi ʻaoʻao i kahi hoʻopiʻi, hoʻopiʻi, a pale pale paha. A hiki i ka wā e hōʻoia ʻia ai, mau ʻōlelo kūpaʻa wale nō. | |
| Kuhi o ka hoʻohana: ʻO kahi hoʻopiʻi o ka hoʻohana he pono e faila i ka hoʻopiʻi ʻana i kahi makemake e hoʻohana (ITU) noi inoa inoa i United States. | |
| Nā Kānāwai: ʻO ka Allegationes (Nā Kuhi) kahi memo pōkole, i kākau ʻia e Francesc Eiximenis ma ka Lākina ma waena o 1398 a me 1408 ma Valencia. Ua kākau a ua paʻi ka haumana ʻo Albert Hauf i kēia opuscule ma 1986. | |
| Hoopii: I ke kānāwai, he hoʻopiʻi ka hoʻopiʻi ʻana i kahi mea i hōʻike ʻole ʻia e kahi ʻaoʻao i kahi hoʻopiʻi, hoʻopiʻi, a pale pale paha. A hiki i ka wā e hōʻoia ʻia ai, mau ʻōlelo kūpaʻa wale nō. | |
| Nā hoʻopaʻapaʻa o Mahmoud Ahmadinejad: ʻO nā hoʻopaʻapaʻa a ka Pelekikena mua o Iran ʻo Mahmoud Ahmadinejad i komo pū me ka hōʻino ma hope o kona lanakila balota ʻana ma Iune 29, 2005. ʻO kēia mau mea me nā hoʻopiʻi i komo pū ʻo ia i ka 1979-1981 Iran Hostage Crisis, nā pepehi kanaka o nā kālaiʻāina Kurdish ma Austria, hoʻomāinoino, ninaninau a me ka make ʻana o nā paʻahao politika. i ka hale paʻahao ʻo Evin ma Tehran. Ua hōʻole ʻo Ahmadinejad a me kāna mau kākoʻo kālaiʻāina i kēia mau manaʻo hoʻopiʻi. | |
| ʻO ka lua Intifada: ʻO ka lua o ka Intifada , i kapa ʻia ʻo Al-Aqsa Intifada , kahi kūʻē Palestinian e kūʻē iā ʻIseraʻela. Ua kuhi ʻia nā mea ākea āpau no ka hana ʻino ma ke ʻano he kūleʻa ʻole o ka Camp Camp Summit 2000 e hōʻae i ka ʻaelike hope loa e pili ana i ke kaʻina hana maluhia o Israel a Palestinian i Iulai Iulai 2000. Ua hoʻomaka ka hana ʻino i ka mahina ʻo Kepakemapa 2000, ma hope o kā Ariel Sharon huakaʻi nui ʻana i ka luakini. Mauna. He maluhia ke kipa ʻana iā ia iho, akā, e like me ka mea i kuhi mua ʻia, ua hoʻāla ʻia nā mea kūʻē a me nā haunaele a nā mākaʻi o ʻIseraʻela i waiho ai me nā pōkā kāpili a me nā waimaka waimaka. | |
| Nā hoʻopaʻapaʻa o Mahmoud Ahmadinejad: ʻO nā hoʻopaʻapaʻa a ka Pelekikena mua o Iran ʻo Mahmoud Ahmadinejad i komo pū me ka hōʻino ma hope o kona lanakila balota ʻana ma Iune 29, 2005. ʻO kēia mau mea me nā hoʻopiʻi i komo pū ʻo ia i ka 1979-1981 Iran Hostage Crisis, nā pepehi kanaka o nā kālaiʻāina Kurdish ma Austria, hoʻomāinoino, ninaninau a me ka make ʻana o nā paʻahao politika. i ka hale paʻahao ʻo Evin ma Tehran. Ua hōʻole ʻo Ahmadinejad a me kāna mau kākoʻo kālaiʻāina i kēia mau manaʻo hoʻopiʻi. | |
| ʻO Sathya Sai Baba: ʻO Sathya Sai Baba kahi guru India a me ka philanthropist. I kona mau makahiki he ʻumikūmāhā, ua ʻōlelo ʻo ia ʻo ia ke ola hou ʻana o Shirdi Sai Baba, a haʻalele i kona home i mea e lawelawe ai i ke kaiāulu a lilo i laʻana i kāna poʻe ukali. | |
| Koho ʻo Clarence Thomas ʻAha Kiʻi: Ma Iulai 1, 1991, koho ʻo Pelekikena George HW Bush iā Clarence Thomas no ka ʻAha Hoʻokolokolo Kiʻekiʻena o ʻAmelika Hui Pū ʻIa e pani iā Thurgood Marshall, nāna i kūkala i kona hoʻomaha loa ʻana. Ua kūʻē ka hana o ke koho ʻana mai ka hoʻomaka, keu hoʻi no ka hoʻopuka ʻōpū, a he nui nā hui wahine a me nā hui pono kīvila i kūʻē iā Thomas ma ke kumu o kāna mau manaʻo politika conservative, ʻoiai ua kūʻē pū lākou i kā Bush i koho ʻia i ka ʻAha Hoʻokolokolo Kiʻekiʻe mai ka makahiki i hala. Souter. | ![]() |
| Nā loulou ma waena o nā hui pū o Trump a me nā luna Lūkini: Ke hoʻokolokolo nei ka FBI a me kekahi mau kōmike ʻahaʻōlelo o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i nā loulou ma waena o nā luna aupuni o Rūsia a i ʻole nā lālā a me nā poʻe e pili pū ana me Donald Trump, ka Pelekikena mua o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ʻoiai he moho no ka keʻena ma ke ʻano he hapa o kā lākou noiʻi ʻana no ka hihia o Lūkia. i nā koho balota o 2016 United States. ʻO kekahi o nā lālā hoʻolaha a Trump, nā hoa ʻoihana, nā mea i koho ʻia, a me nā lālā o ka ʻohana i hoʻokolokolo ʻia ma hope o ka hōʻike ʻike naʻau e pili ana i kēlā ʻano Lūkini. Ua hōʻike ʻia nā noiʻi ʻana he nui nā ʻano o nā loulou i pili a i ʻole pili aku me nā luna Lūkini, nā poʻe ʻoihana, nā panakō, a me nā ʻoihana ʻikepili Lūkia. Ua hana ʻia kekahi mau noiʻi e hoʻoholo inā Trump a i ʻole kekahi o kāna mau hoapili i hana kūpono ʻole i ka wā o kā lākou launa pū ʻana me nā luna Lūkini. | |
| Nā hewa kaua hui pū i ka wā o ke Kaua Honua II: ʻO nā hewa kaua kūlike ka mea i hoʻopiʻi ʻia a kū kānāwai ʻia i nā kānāwai o ke kaua e nā Allies o ke Kaua Honua II e kūʻē i nā makaʻāinana a i ʻole nā pūʻali koa o nā mana Axis. | |
| Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid: ʻO Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid kahi mea hoʻohewa i ke aupuni ʻIseraʻela e koi ana ua hana ʻo Israel i ka apartheid e kūʻē iā Palestinian, ka mea nui i kāna noho ʻana ma West Bank; pili paha ka huaʻōlelo apartheid i kēia pōʻaiapili i ka hewa o ka apartheid ma nā kānāwai kūwaho, a i ʻole ia e pili ana i kahi hoʻohālikelike i ka hoʻohālikelike ʻia me ka apartheid ma ʻApelika Hema. Hoʻolahalaha kekahi mau mea haʻi ʻōlelo i ka huaʻōlelo e hoʻopili i ka mālama ʻana i nā kamaʻāina ʻArabia o ʻIseraʻela, e wehewehe ana i ko lākou kūlana he kamaʻāina papa ʻelua. Koi ka poʻe kākoʻo i ka hoʻohālikelike i kekahi mau mea nui a lākou i kapa ai he "ʻōnaehana o ke kaohi" i nā panalāʻau Palestinian i noho ʻia e hālāwai me ka wehewehe ʻana o ka apartheid i ke kānāwai kūwaho a i ʻole like me nā mea i lanakila ma lalo o ke aupuni apartheid o ʻApelika Hema. Pili kēia mau hiʻohiʻona i nā mea e like me ka ʻōnaehana ID, ke kumu hoʻohālikelike o nā noho ʻana o ʻIseraʻela, nā ala kaʻawale no nā kamaʻāina ʻIseraʻela a me Palestinian, nā wahi koa pūʻali koa ʻIseraʻela, ke kānāwai male, ka palena o West Bank, ka hoʻohana ʻana o Palestinian no ka hana ʻoi aku ka haʻahaʻa, nā kaulike ʻole o ka hana, nā pono kū kānāwai, a me nā mea like ʻole o ke kiʻi ʻana i ka ʻāina a me nā kumuwaiwai ma waena o nā Palestinian a me nā mea noho Israel. Kūkākūkā ʻia, e like me ʻApelika Hema, hiki ke hoʻokaʻawale ʻia ʻo Israel ma ke ʻano he kaiāulu kolone noho i kūʻē i ke kānāwai kūwaho. | |
| Nā kūʻē politika i ka Manaʻo Baháʼí: Ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ka Baháʼí Faith i ka poʻe o ka manaʻoʻiʻo i hana i nā hana kolohe politika like ʻole, e like me ka manaʻo ʻia "kūlua" a me ka hana malū ʻana i ka hana o nā mana haole i manaʻo ʻole ʻia no ka makemake o ko lākou home home. ʻO kēia mau hoʻopiʻi, me nā mea ʻē aʻe me ke kūlou hoʻomana ʻana hou aku, ua hoʻohana ʻia e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻia o ka poʻe hoʻomana o ka Baháʼí Faith a me ka hoʻomana ponoʻī. | |
| Nā kūʻē politika i ka Manaʻo Baháʼí: Ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ka Baháʼí Faith i ka poʻe o ka manaʻoʻiʻo i hana i nā hana kolohe politika like ʻole, e like me ka manaʻo ʻia "kūlua" a me ka hana malū ʻana i ka hana o nā mana haole i manaʻo ʻole ʻia no ka makemake o ko lākou home home. ʻO kēia mau hoʻopiʻi, me nā mea ʻē aʻe me ke kūlou hoʻomana ʻana hou aku, ua hoʻohana ʻia e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻia o ka poʻe hoʻomana o ka Baháʼí Faith a me ka hoʻomana ponoʻī. | |
| Nā kūʻē politika i ka Manaʻo Baháʼí: Ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ka Baháʼí Faith i ka poʻe o ka manaʻoʻiʻo i hana i nā hana kolohe politika like ʻole, e like me ka manaʻo ʻia "kūlua" a me ka hana malū ʻana i ka hana o nā mana haole i manaʻo ʻole ʻia no ka makemake o ko lākou home home. ʻO kēia mau hoʻopiʻi, me nā mea ʻē aʻe me ke kūlou hoʻomana ʻana hou aku, ua hoʻohana ʻia e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻia o ka poʻe hoʻomana o ka Baháʼí Faith a me ka hoʻomana ponoʻī. | |
| Nā kūʻē politika i ka Manaʻo Baháʼí: Ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ka Baháʼí Faith i ka poʻe o ka manaʻoʻiʻo i hana i nā hana kolohe politika like ʻole, e like me ka manaʻo ʻia "kūlua" a me ka hana malū ʻana i ka hana o nā mana haole i manaʻo ʻole ʻia no ka makemake o ko lākou home home. ʻO kēia mau hoʻopiʻi, me nā mea ʻē aʻe me ke kūlou hoʻomana ʻana hou aku, ua hoʻohana ʻia e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻomāinoino ʻia o ka poʻe hoʻomana o ka Baháʼí Faith a me ka hoʻomana ponoʻī. | |
| ʻO ka apartheid kaiaulu ma Brazil: Ua hoʻohana ʻia ka huaʻōlelo apartheid kaiaulu e wehewehe i nā ʻano ʻokoʻa o ka like ʻole o ka hoʻokele waiwai ma Brazil, e kahakiʻi nei i ka hoʻokaʻawale ʻia ʻana o nā keʻokeʻo a me nā ʻeleʻele i ke kaiāulu o ʻApelika Hema no kekahi mau makahiki he nui i ke aupuni apartheid o ke kenekulia ʻelua. | |
| ʻO ka apartheid kaiaulu ma Brazil: Ua hoʻohana ʻia ka huaʻōlelo apartheid kaiaulu e wehewehe i nā ʻano ʻokoʻa o ka like ʻole o ka hoʻokele waiwai ma Brazil, e kahakiʻi nei i ka hoʻokaʻawale ʻia ʻana o nā keʻokeʻo a me nā ʻeleʻele i ke kaiāulu o ʻApelika Hema no kekahi mau makahiki he nui i ke aupuni apartheid o ke kenekulia ʻelua. | |
| 1979 Ke kipi kipi o Iranian Revolution: ʻO ka Iranian Revolution o 1979, kahi a Shah Mohammed Reza Pahlavi i hoʻokahuli ʻia ai pani ʻia e kahi aupuni Islamist alakaʻi ʻia e Ruhollah Khomeini, ke kumuhana o nā manaʻo kipi e hoʻopiʻi ana i ke komo ʻana o ke Komohana, ʻo ia hoʻi ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa a me ke Aupuni Hui Pū ʻIa i kūʻē ʻē aku iā Shah. no ka mea he maikaʻi ʻole kāna White Revolution i ko lākou makemake i ka ʻaila Iran. | |
| Nā hoʻopiʻi no ke kōkua CIA iā Osama bin Laden: Ua ʻōlelo ʻia kekahi mau kumuwaiwai ua pili ka pilina o ka Central Intelligence Agency (CIA) me Osama Bin Laden's al-Qaeda a me nā mea hakakā "ʻAraha ʻAlapia" i ka wā e mākaukau ana i nā hui ʻo Mujahideen e kaua aku i ka Soviet Union i ka wā o ke kaua Soviet-Afghanistan. | |
| Nā ʻōlelo hoʻopiʻi no ka trafficking lāʻau lāʻau CIA: Ua hoʻopiʻi ʻia ʻo United States Central Intelligence Agency (CIA) no ke komo ʻana i ke kālepa lāʻau. ʻO nā puke a me nā noiʻi ʻana e pili ana i ke kumuhana i loaʻa ka hoʻolaha maʻamau e pili pū ana nā hana a ka mea kākau moʻolelo ʻo Alfred McCoy, polofesa a me diplomat ʻo Peter Dale Scott, nā mea paʻi nūhou ʻo Gary Webb a me Alexander Cockburn, a me ka mea kākau ʻo Larry Collins. ʻO kēia mau koi i alakaʻi ʻia i nā noiʻi ʻana e ke aupuni o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, e like me ka hoʻolohe ʻana a me nā hōʻike a ka Hale o nā Lunamakaʻāinana o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ka Senate, ka 'Oihana Hoʻokolokolo, a me ka Office o ka Luna Inspector General o CIA. | |
| Nā pōkā hale Lūkini: ʻO nā pōkā hale Lūkia kahi pahū pahū i pā i nā palaka hale ʻehā ma nā kūlanakauhale Lūkia o Buynaksk, Moscow a me Volgodonsk i Kepakemapa 1999, ua luku ʻia ma mua o 300, ua hōʻeha ʻia ma mua o 1000, a hoʻolaha i ka nalu o ka makaʻu ma waena o ka ʻāina. ʻO nā pōkā pahū, a me ka Invasion o Dagestan, ka mea i hoʻokumu i ke kaua Chechen ʻelua. A laila ʻo ke Kuhina Nui Vladimir Putin i ka lawelawe ʻana i ka pilikia i hoʻonui nui i kona kaulana a kōkua iā ia e loaʻa i ka pelekikena i loko o kekahi mau mahina. | |
| ʻO ke kūlana kaiaulu ma nā kaona Palani. ʻO ka huaʻōlelo banlieue , ka mea Palani no "suburb," ʻaʻole ia e kuhikuhi i ke kaiapuni o ka nohona. ʻOiaʻiʻo, aia nā kaona nui waiwai, e like me Neuilly-sur-Seine a me Versailles ma waho o Palisa. Eia nō naʻe, ua hoʻohana pinepine ʻia ka huaʻōlelo banlieues e wehewehe i nā kaiāulu kūpilikiʻi pilikia - nā poʻe me ka nui o ka hana ʻole, nā helu hewa nui, a me nā manawa pinepine, kahi hapa nui o nā kamaʻāina o nā ʻāina ʻē ma waena o nā kolone o ʻApelika Palani ma mua a no laila ʻo Berbers, Blacks, a me ʻAraba. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| Kuhi hewa ʻole nā mākaʻi i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020: ʻO ke ʻano o ka mākaʻi o Hong Kong kahi kumuhana o ka hoʻopaʻapaʻa i ka wā o nā kūʻē ʻo Hong Kong 2019-2020. ʻO nā hana i hoʻohana ʻia e ka pūʻali koa ua alakaʻi i nā kuhi hewa a ua hoʻopiʻi ka poʻe kūʻē i ke aupuni o Hong Kong no ka hoʻohana ʻana i ka mākaʻi ma ke ʻano he ala e hoʻonā ai i kahi "pilikia politika lōʻihi." ʻO nā hana i hana ʻia e ka mākaʻi a me ke aupuni Hong Kong i hoʻokumu i nā hopena i loko o Hong Kong a me ka hui kaiaulu āpau. ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi e kūʻē i nā mākaʻi me ka hoʻohana ikaika ʻana i ka ikaika, ka ikaika e kūʻē i nā pahuhopu kikoʻī ʻole, a me ka hopu ʻana me ka ʻole o ka palapala kauoha. Ua hōʻike ʻia kēia mau manaʻo i loko o nā pāpāho like ʻole e kākoʻo ana a e hōʻemi ana hoʻi i nā hoʻopiʻi, e like me ma o ka wikiō amatir. Ma ka laulaha, ʻo ka ʻuhane, nā lono, nā wikiō, a me nā pāpāho ʻē aʻe i kaʻana ʻia e ka lehulehu i ka hāʻule ʻana o ke kākoʻo no ka mākaʻi, a ua hoʻopiʻi ʻia kahi hōʻike Amnesty International i ka mākaʻi e hoʻohana ana i ka ikaika nui e kūʻē i nā lehulehu. ʻO kekahi o nā pahuhopu o nā kūʻē 2019-2020 ke hoʻokumu ʻana i kahi ʻōnaehana noi kūʻokoʻa i nā ʻōlelo hoʻopiʻi. | |
| ʻO Cyberwarfare na Rūsia: ʻO Cyberwarfare e Lūkia ka hōʻole ʻana i nā hoʻouka kaua lawelawe, nā hōʻino hacker, ka hoʻolaha ʻana o ka disinformation a me ka propaganda, ke komo ʻana o nā kime i kākoʻo ʻia e nā mokuʻāina i nā blog politika, ka nānā ʻana i ka pūnaewele me ka hoʻohana ʻana i ka ʻenehana SORM, ka hoʻomaʻau i nā cyber-dissenders a me nā hana ʻē aʻe. Wahi a ka mea kākau nūhou noiʻi ʻo Andrei Soldatov, ua hoʻohui like ʻia kekahi o kēia mau hana e ka ʻike loea Lūkia, a he ʻāpana ia o ka FSB a ma mua he ʻāpana o ka ʻāpana 16 o KGB. ʻO kahi ʻanalike a ka Defense Intelligence Agency ma 2017 e hōʻike ana i ka manaʻo o Lūkia no "ʻIkepili Nā Countermeasures "a i ʻole IPb ma ke ʻano" hoʻoholo koʻikoʻi a koʻikoʻi koʻikoʻi e kaohi i kāna kamaʻāina kūloko a hoʻohuli i nā mokuʻāina ʻenemi ", e hoʻokaʻawale ana i nā" Countermeasures ʻIke "i ʻelua mau papa o nā hui" Informational-Technical "a me" Informational-Psychological ". Hoʻopili ka mea mua i nā hana pūnaewele e pili ana i ka pale kaua, ka hoʻouka kaua ʻana, a me ka hoʻohana ʻana a ʻo ka hope i "nā hoʻāʻo e hoʻololi i ka lawena a i ʻole ka manaʻo o ka poʻe i makemake i nā pahuhopu aupuni Lūkia." | |
| ʻO Iran a me ka hoʻoweliweli kākoʻo aupuni: Mai ka Iranian Revolution ma 1979, ua hoʻopiʻi ʻia ke aupuni o ʻIrani e kekahi mau ʻāina o ka hoʻomaʻamaʻa ʻana, ke kālā kālā ʻana, a me ka hāʻawi ʻana i nā mea kaua a me nā wahi palekana no nā mea hoʻokūkū militant non-state, e like me Hezbollah ma Lebanona, Hamas ma Gaza, a me nā hui Palestinian ʻē aʻe. Koho ʻia kēia mau pūʻulu i nā pūʻulu hoʻoweliweli e kekahi mau ʻāina a me nā kino o ka honua; Eia nō naʻe, manaʻo ʻo ʻIrana i kēlā mau pūʻulu he "neʻe hoʻokuʻu aupuni" me ke kuleana e pale aku iā ia iho i mua o ka pūʻali koa ʻIseraʻela. | |
| Houthi neʻe: ʻO ka neʻe Houthi , i kapa ʻia ʻo Ansar Allah a maʻalahi ʻo Houthis , kahi Islamist politika a me ka neʻe kaua i puka mai Saada ma ka ʻākau o Yemen i nā makahiki 1990. Ua kapa ʻia kēia neʻe ʻana ʻo Houthis no ka mea ʻo ka mea hoʻokumu i ka ʻohana Houthi. ʻO ka neʻe ʻo Houthi kahi mana ʻo Zaidi Shia ka mea nui. He pilina paʻakikī ko ka Houthis me nā Muslim Sunni a Yemen; ua hoʻokae ʻelua i ka neʻe iā Sunnis, akā ua ʻākoakoa pū a hui pū ʻia me lākou. Ma lalo o ke alakaʻi ʻana a Hussein Badreddin al-Houthi, ua kūʻē ka hui ma ke ʻano he kūʻē i ka pelekikena Yemeni ʻo Ali Abdullah Saleh, ka mea a lākou i hoʻopiʻi ai me ka palaho kālā nui a hōʻino ʻia no ke kākoʻo ʻia e Saudi Arabia a me ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma ka lilo o ka poʻe Yemeni. a me ke aupuni o Yemen. Ke kūʻē nei i ke kauoha a Saleh no ka hopu ʻia ʻana, ua pepehi ʻia ʻo Hussein ma Saʻdah i ka makahiki 2004 a me nā koa kiaʻi he nui e ka pūʻali Yemeni, e hoʻonāukiuki ana i ke kipi Houthi ma Yemen. Mai ia manawa, koe wale no kahi wā pōkole i komo, ua alakaʻi ʻia ke neʻe e kona kaikaina ʻo Abdul-Malik al-Houthi. | |
| ʻO ke kuleana o ka ʻIseraʻela i ke kaua Iran-Iraq: ʻO kā Israel kuleana ma ke kaua ʻIrani – ʻIraka, ʻo ia nō ke kākoʻo i hāʻawi ʻia e ʻIseraʻela iā ʻIrani i ka wā o ke Kaua ʻIrani – ʻIraka mai 1980 a 1988. I ke kaua, ʻo Israel kekahi o nā mea hoʻolako nui i nā lako koa iā ʻIrana. Ua hāʻawi pū aku ʻo ʻIseraʻela i nā mea aʻo koa i ka wā o ke kaua a kākoʻo pololei i ko Iran kaua ikaika, i ka wā i pōpilikia ai a luku ʻia ʻo Iraqi Osirak reactor nukelea, i ka Operation Opera. ʻO ka reactor nukelea kahi kikowaena o ka papahana kaua nukila o ʻIraka. | |
| ʻO ke kuleana o ka ʻIseraʻela i ke kaua Iran-Iraq: ʻO kā Israel kuleana ma ke kaua ʻIrani – ʻIraka, ʻo ia nō ke kākoʻo i hāʻawi ʻia e ʻIseraʻela iā ʻIrani i ka wā o ke Kaua ʻIrani – ʻIraka mai 1980 a 1988. I ke kaua, ʻo Israel kekahi o nā mea hoʻolako nui i nā lako koa iā ʻIrana. Ua hāʻawi pū aku ʻo ʻIseraʻela i nā mea aʻo koa i ka wā o ke kaua a kākoʻo pololei i ko Iran kaua ikaika, i ka wā i pōpilikia ai a luku ʻia ʻo Iraqi Osirak reactor nukelea, i ka Operation Opera. ʻO ka reactor nukelea kahi kikowaena o ka papahana kaua nukila o ʻIraka. | |
| Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid: ʻO Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid kahi mea hoʻohewa i ke aupuni ʻIseraʻela e koi ana ua hana ʻo Israel i ka apartheid e kūʻē iā Palestinian, ka mea nui i kāna noho ʻana ma West Bank; pili paha ka huaʻōlelo apartheid i kēia pōʻaiapili i ka hewa o ka apartheid ma nā kānāwai kūwaho, a i ʻole ia e pili ana i kahi hoʻohālikelike i ka hoʻohālikelike ʻia me ka apartheid ma ʻApelika Hema. Hoʻolahalaha kekahi mau mea haʻi ʻōlelo i ka huaʻōlelo e hoʻopili i ka mālama ʻana i nā kamaʻāina ʻArabia o ʻIseraʻela, e wehewehe ana i ko lākou kūlana he kamaʻāina papa ʻelua. Koi ka poʻe kākoʻo i ka hoʻohālikelike i kekahi mau mea nui a lākou i kapa ai he "ʻōnaehana o ke kaohi" i nā panalāʻau Palestinian i noho ʻia e hālāwai me ka wehewehe ʻana o ka apartheid i ke kānāwai kūwaho a i ʻole like me nā mea i lanakila ma lalo o ke aupuni apartheid o ʻApelika Hema. Pili kēia mau hiʻohiʻona i nā mea e like me ka ʻōnaehana ID, ke kumu hoʻohālikelike o nā noho ʻana o ʻIseraʻela, nā ala kaʻawale no nā kamaʻāina ʻIseraʻela a me Palestinian, nā wahi koa pūʻali koa ʻIseraʻela, ke kānāwai male, ka palena o West Bank, ka hoʻohana ʻana o Palestinian no ka hana ʻoi aku ka haʻahaʻa, nā kaulike ʻole o ka hana, nā pono kū kānāwai, a me nā mea like ʻole o ke kiʻi ʻana i ka ʻāina a me nā kumuwaiwai ma waena o nā Palestinian a me nā mea noho Israel. Kūkākūkā ʻia, e like me ʻApelika Hema, hiki ke hoʻokaʻawale ʻia ʻo Israel ma ke ʻano he kaiāulu kolone noho i kūʻē i ke kānāwai kūwaho. | |
| Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid: ʻO Israel a me ka hoʻohālikelike apartheid kahi mea hoʻohewa i ke aupuni ʻIseraʻela e koi ana ua hana ʻo Israel i ka apartheid e kūʻē iā Palestinian, ka mea nui i kāna noho ʻana ma West Bank; pili paha ka huaʻōlelo apartheid i kēia pōʻaiapili i ka hewa o ka apartheid ma nā kānāwai kūwaho, a i ʻole ia e pili ana i kahi hoʻohālikelike i ka hoʻohālikelike ʻia me ka apartheid ma ʻApelika Hema. Hoʻolahalaha kekahi mau mea haʻi ʻōlelo i ka huaʻōlelo e hoʻopili i ka mālama ʻana i nā kamaʻāina ʻArabia o ʻIseraʻela, e wehewehe ana i ko lākou kūlana he kamaʻāina papa ʻelua. Koi ka poʻe kākoʻo i ka hoʻohālikelike i kekahi mau mea nui a lākou i kapa ai he "ʻōnaehana o ke kaohi" i nā panalāʻau Palestinian i noho ʻia e hālāwai me ka wehewehe ʻana o ka apartheid i ke kānāwai kūwaho a i ʻole like me nā mea i lanakila ma lalo o ke aupuni apartheid o ʻApelika Hema. Pili kēia mau hiʻohiʻona i nā mea e like me ka ʻōnaehana ID, ke kumu hoʻohālikelike o nā noho ʻana o ʻIseraʻela, nā ala kaʻawale no nā kamaʻāina ʻIseraʻela a me Palestinian, nā wahi koa pūʻali koa ʻIseraʻela, ke kānāwai male, ka palena o West Bank, ka hoʻohana ʻana o Palestinian no ka hana ʻoi aku ka haʻahaʻa, nā kaulike ʻole o ka hana, nā pono kū kānāwai, a me nā mea like ʻole o ke kiʻi ʻana i ka ʻāina a me nā kumuwaiwai ma waena o nā Palestinian a me nā mea noho Israel. Kūkākūkā ʻia, e like me ʻApelika Hema, hiki ke hoʻokaʻawale ʻia ʻo Israel ma ke ʻano he kaiāulu kolone noho i kūʻē i ke kānāwai kūwaho. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| ʻO ke keʻena ʻoihana mākaʻi o New York City i ka palaho a me nā lawena hewa: ʻO ke keʻena ʻoihana mākaʻi o New York City kahi hana hewa a me nā lawehala , a me nā hoʻopiʻi no ka lawehala a me ka palaho, i kū i ka moʻolelo o ka New York City Police Department (NYPD) i nā hanana he nui. Ma luna o 12,000 mau hihia i hopena i nā hoʻokolokolo i kau ʻia ma luna o $ 400 miliona i loko o kahi mau makahiki ʻelima e pau ana i ka makahiki 2014. Ma ka makahiki 2019, ua hoʻolako kālā nā mea ʻauhau i $ 68,688,423 e like me ke kumukūʻai o nā lawehala hewa, he 76 pākēneka i hoʻonui ʻia ma mua o ka makahiki i hala, me kahi o 10 miliona i uku ʻia i ʻelua mau poʻe i kala ʻia i lawehala hewa ʻia a hoʻopaʻa ʻia i ka hale paʻahao. | |
| Hoʻokaʻawale ma Northern Ireland: ʻO ka hoʻokaʻawale ʻana ma ʻIlani ʻIlani kahi pilikia lōʻihi i ka mōʻaukala a me ka nohona kaiāulu o ʻIlani ʻIlani. ʻO ka hoʻokaʻawale ʻana e pili ana i nā wahi koho balota nui ʻelua o ʻIrika ʻAkau — ʻAilana lāhui / repubalika a uniona / kūpaʻa. ʻIke pinepine ʻia ia ma ke ʻano he kumu a me nā hopena o nā "Troubles". | |
| Nā ʻōlelo hoʻopiʻi a Obama e kiu nei iā Trump: ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi a Obama e kiu nei iā Trump kahi ʻāpana o ka hoʻopiʻi i kau ʻia e Pelekikena Donald Trump, kahi āna i hōʻike ai ma ke ʻano he "kalaima politika nui loa i ka mōʻaukala ʻAmelika, ma kahi mamao". ʻO ka inoa o nā hoʻopiʻi i kapa ʻia ʻo Obamagate . | |
| Pakistan a me ka hoʻoweliweli kākoʻo aupuni: ʻO Pakistan a me nā mea hoʻoweliweli i kākoʻo ʻia e ka mokuʻāina e pili ana i ke komo ʻana o Pakistan i ka hoʻoweliweli ma o ke kākoʻo ʻana o nā hui hoʻoweliweli ʻē aʻe i koho ʻia. Ua hoʻopiʻi pinepine ʻia ʻo Pakistan e nā ʻāina like ʻole, e like me kona mau hoanoho ʻo Afghanistan, India, a me Iran, a ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ke Aupuni Hui Pū ʻIa, Kelemania, a me Palani, no ke komo ʻana i nā ʻano hana hoʻoweliweli ʻē aʻe ma nā wahi kūloko o Asia Hema a ma ʻō aku hoʻi. Ua wehewehe ʻia nā ʻāpana ʻohana komohana komohana o Pakistan ma ka palena o Afghanistan – Pakistan ma ke ʻano he wahi palekana no nā mea hoʻoweliweli e ka pāpāho komohana a me ke Kuhina Nui o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ʻoiai ua ʻāhewa ʻo India iā Pakistan no ka hoʻomau ʻana i ke kipi ma Jammu a me Kashmir ma o ka hāʻawi ʻana i ke kākoʻo kālā a me nā mea kaua. i nā hui pūʻali koa, a me ka hoʻouna ʻana i nā mea hoʻoweliweli mākaukau mokuʻāina ma o ka Line of Control a me de jure India – Pakistan palena e hoʻouka i nā hoʻouka kaua ma Kashmir a me India pono kūpono ʻia e India. Wahi a kahi anamanaʻo i paʻi ʻia e ka Saban Center no ka Middle East Policy ma ka Brookings Institution i 2008, ua hōʻike ʻia ʻo Pakistan, "koe wale nō me ʻIraha, ʻo ia paha ke kākoʻo nui o ka honua i nā hui hoʻoweliweli ... kōkua i kēia mau hui i kū ʻO ka hoʻoweliweli pololei iā ʻAmelika Hui Pū ʻIa. Ua komo ka hana nui a Pakistan i loko o ia wahi he mau kaukani mau make; ua kākoʻo nui ʻo Pakistan i kekahi mau pūʻulu hoʻoweliweli me ka nui o nā ʻōlelo hōʻeuʻeu mai ka hui kaiāulu. " Ua kākau ʻo Daniel Byman, he polofesa a he loiloi nui i ka hoʻoweliweli a me ka palekana ma ka Center For Middle East Policy, "ʻO Pakistan paha ʻo 2008 ka mea kākoʻo nui o ka hoʻoweliweli". I ka makahiki 2018, ua hōʻike ke Kuhina Nui o mua o Pakistan, ʻo Nawaz Sharif, i ka hana a ke aupuni Pakistan i ka hoʻouka kaua ʻana ma 2008 Mumbai i lawe ʻia e Lashkar-e-Taiba, kahi hui hoʻoweliweli Islamist ma Pakistan. I Iulai Iulai 2019, ua hōʻike ke Kuhina Nui Pakistan ʻo Imran Khan, i kahi kipa kūhelu ʻia i ʻAmelika Hui Pū ʻIa, i ke kū ʻana o kekahi mau mea hoʻoweliweli mākaukau koa he 30,000 e hana ana ma ka ʻāina Pakistan. Ua ʻōlelo hou ʻo ia nā huna mua e hūnā nei i kēia ʻoiaʻiʻo, ʻo ia hoʻi mai ʻAmelika Hui Pū ʻIa, no nā makahiki he 15 i hala aku nei ma ke kaua ma ka weliweli. | |
| Pallywood: ʻO Pallywood , kahi portmanteau o "Palestinian" a me "Hollywood", kahi kālā i hoʻohana ʻia e wehewehe i ka hana ʻia ʻana o ka pāpāho, hana ʻino a hoʻopunipuni paha e kekahi mau Palestinian i hoʻonohonoho pono ʻia e lanakila i ke kaua pili lehulehu me ʻIseraʻela. Ua hele mai ka manawa i ke kālā ma hope o ka luku ʻia ʻana o Muhammad al-Durrah i ka makahiki 2000 i ka wā o ka Intifada ʻElua, e pili ana i kahi hōʻaʻo i ka ʻoiaʻiʻo o nā hōʻike kiʻi. | |
| Al-Qaeda: ʻO Al-Qaeda kahi pūʻali koa Sunni Islamist militant nui i hoʻokumu ʻia i ka makahiki 1988 e Osama bin Laden, Abdullah Azzam, a me kekahi mau limahana ʻAlapia ʻē aʻe i ka wā o ke kaua Soviet – Afghanistan. | |
| Nā kālā o ISIL: ʻO ke kālā o ka mokuʻāina Islamic o ʻIraka a me ka Levant (ISIL) i lilo i mea nui i nā ʻāina he nui e kaua kūʻē i ka pūʻali koa. Mai ka 2012, ua hoʻopuka ʻo ISIL i nā hōʻike makahiki e hāʻawi nei i ka ʻike helu i kāna hana, i ke ʻano o nā hōʻike ʻoihana, me he mea lā e paipai i nā mea hāʻawi. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| 2005 hoʻopaʻapaʻa hoʻāno Quran: Ka 2005 Quran desecration hoʻopaʻapaʻa, hoomaka ae la ka wā Newsweek 'ke April 30, 2005, hoopuka iloko o ka palapala hoike asserting ana United States paʻahao kiai a me interrogators i ka noonoo eʻino wale i kekahi kope o ka pule Quran.A hope, The New Yorker hōʻike i nā'ōlelo a Pakistani politician paula Khan: "ʻO kēia ka hana a ka US - hoʻohaumia i nā Koran." Ua hoʻonāukiuki kēia hanana i nā ʻāpana o ka honua Muslim. | |
| Rainforest Alliance: ʻO ka Rainforest Alliance kahi hui aupuni kūwaho (NGO) i hoʻokumu ʻia ma New York City a me Amsterdam, me nā hana ma mua o 60 mau ʻāina. Ua hoʻokumu ʻia ia ma 1987 e Daniel Katz, kahi mea hana i ke kaiapuni ʻAmelika, ʻo ia ka luna o ka papa hoʻokele. ʻO kāna hana nui ka hoʻolako ʻana i kahi palapala hōʻoia kaiapuni no ka hoʻomau ʻana i ka ulu lāʻau, mahiʻai, a me ka hoʻokipa. Hāʻawi kāna sila palapala hōʻoia i ka ʻike i nā mea kūʻai aku e pili ana i nā hana ʻoihana, ma muli o kekahi mau kūlana a lākou i kau ai. | |
| Ke komo ʻana ʻo Lūkia i nā koho balota o ʻAmelika Hui Pū ʻIa 2016: Ua kālele ke aupuni Lūkini i ke koho balota pelekikena ʻo US 2016 me nā pahuhopu e hōʻino i ka hoʻouka kaua a Hillary Clinton, e hoʻonui ana i ka moho o Donald Trump, a e hoʻonui ana i ka hakakā politika a me ka nohona kanaka i United States. Wahi a nā keʻena ʻike US, ua kauoha pololei ʻia ka hana-code i kapa ʻia ʻo Project Lakhta - e ka Pelekikena Lūkia ʻo Vladimir Putin. ʻO ka hōʻike a ka ʻōlelo aʻoaʻo kūikawā, i hoʻolaha ʻia i ka lā ʻApelila 2019, ua ninaninau ʻia i nā pilina he nui ma waena o ka hoʻokūkū Trump a me nā luna Lūkia akā ua hoʻoholo ʻia ʻaʻole lawa nā hōʻike e lawe ai i nā hoʻopiʻi kipi a me nā koina no Trump a me kāna mau hoa. | |
| ʻO Cyberwarfare na Rūsia: ʻO Cyberwarfare e Lūkia ka hōʻole ʻana i nā hoʻouka kaua lawelawe, nā hōʻino hacker, ka hoʻolaha ʻana o ka disinformation a me ka propaganda, ke komo ʻana o nā kime i kākoʻo ʻia e nā mokuʻāina i nā blog politika, ka nānā ʻana i ka pūnaewele me ka hoʻohana ʻana i ka ʻenehana SORM, ka hoʻomaʻau i nā cyber-dissenders a me nā hana ʻē aʻe. Wahi a ka mea kākau nūhou noiʻi ʻo Andrei Soldatov, ua hoʻohui like ʻia kekahi o kēia mau hana e ka ʻike loea Lūkia, a he ʻāpana ia o ka FSB a ma mua he ʻāpana o ka ʻāpana 16 o KGB. ʻO kahi ʻanalike a ka Defense Intelligence Agency ma 2017 e hōʻike ana i ka manaʻo o Lūkia no "ʻIkepili Nā Countermeasures "a i ʻole IPb ma ke ʻano" hoʻoholo koʻikoʻi a koʻikoʻi koʻikoʻi e kaohi i kāna kamaʻāina kūloko a hoʻohuli i nā mokuʻāina ʻenemi ", e hoʻokaʻawale ana i nā" Countermeasures ʻIke "i ʻelua mau papa o nā hui" Informational-Technical "a me" Informational-Psychological ". Hoʻopili ka mea mua i nā hana pūnaewele e pili ana i ka pale kaua, ka hoʻouka kaua ʻana, a me ka hoʻohana ʻana a ʻo ka hope i "nā hoʻāʻo e hoʻololi i ka lawena a i ʻole ka manaʻo o ka poʻe i makemake i nā pahuhopu aupuni Lūkia." | |
| Nā kuleana kanaka ma Saudi Arabia: ʻO nā kuleana kanaka ma Saudi Arabia kahi kumuhana o ka hopohopo. ʻO ke aupuni Saudi, ka mea e hoʻokō nei i ke kānāwai sharia ma lalo o ke kūlana paʻa loa o ka hale o Saud, ua hoʻopiʻi ʻia a hoʻopiʻi ʻia e nā hui a me nā aupuni āpau no ka hōʻino ʻana i nā kuleana kanaka he nui i loko o ka ʻāina. ʻO ke aupuni totaliter e noho aliʻi ana i ke Aupuni o Saudi Arabia kahi i hoʻonohonoho ʻia i waena o nā "ʻoi loa o nā mea maikaʻi loa" i ka nānā ʻia makahiki o Freedom House no nā pono politika a me nā pono kīvila. Ma ka 28 Kekemapa 2020, ua hoʻopaʻi ka 'Aha Hoʻokolokolo Kiʻi ma Riyadh i kahi mea hoʻokūkū kuleana wahine wahine Saudi kokoke i 6 mau makahiki i loko o ka hale paʻahao, e huki ana i ka nānā hou i nā pilikia kuleana kanaka o ke aupuni. ʻO Qorvis MSLGroup, kahi hui o US o Publicis Groupe, e hana pū nei me Saudi Arabia ma waena o kāna hoʻokō ʻana i nā poʻe kūʻē kūʻē a me nā mea kūʻē no nā makahiki he 10 a ʻoi e hoʻomaʻemaʻe i kāna moʻolelo o ka hōʻino pono kanaka. | |
| Nā kuleana kanaka ma Saudi Arabia: ʻO nā kuleana kanaka ma Saudi Arabia kahi kumuhana o ka hopohopo. ʻO ke aupuni Saudi, ka mea e hoʻokō nei i ke kānāwai sharia ma lalo o ke kūlana paʻa loa o ka hale o Saud, ua hoʻopiʻi ʻia a hoʻopiʻi ʻia e nā hui a me nā aupuni āpau no ka hōʻino ʻana i nā kuleana kanaka he nui i loko o ka ʻāina. ʻO ke aupuni totaliter e noho aliʻi ana i ke Aupuni o Saudi Arabia kahi i hoʻonohonoho ʻia i waena o nā "ʻoi loa o nā mea maikaʻi loa" i ka nānā ʻia makahiki o Freedom House no nā pono politika a me nā pono kīvila. Ma ka 28 Kekemapa 2020, ua hoʻopaʻi ka 'Aha Hoʻokolokolo Kiʻi ma Riyadh i kahi mea hoʻokūkū kuleana wahine wahine Saudi kokoke i 6 mau makahiki i loko o ka hale paʻahao, e huki ana i ka nānā hou i nā pilikia kuleana kanaka o ke aupuni. ʻO Qorvis MSLGroup, kahi hui o US o Publicis Groupe, e hana pū nei me Saudi Arabia ma waena o kāna hoʻokō ʻana i nā poʻe kūʻē kūʻē a me nā mea kūʻē no nā makahiki he 10 a ʻoi e hoʻomaʻemaʻe i kāna moʻolelo o ka hōʻino pono kanaka. | |
| ʻO ka hoʻoweliweli i kākoʻo ʻia e ka mokuʻāina: Kākoʻo aupuni ʻia ka hoʻoweliweli aupuni i kākoʻo i nā mea hana kolohe ʻole kū i ke ʻano hoʻoweliweli. Hiki i nā mokuʻāina ke kākoʻo i nā pūʻulu hoʻoweliweli ma nā ʻano like ʻole, e like me ka mea i kaupalena ʻia i ke kākoʻo kālā ʻana i nā hui hoʻoweliweli, hāʻawi i ka hoʻomaʻamaʻa, hoʻolako ʻana i nā mea kaua, a me nā pūʻulu hoʻokipa ma loko o kā lākou palena. Ma muli o ke ʻano pejorative o ka huaʻōlelo, ʻike pinepine ʻia ka ʻike ʻana i kekahi mau laʻana i ka hakakā politika a me nā wehewehe like ʻole o ka hoʻoweliweli. | |
| Ua ʻōlelo ʻo Saudi e pili ana i ka hopena o Kepakemapa 11: ʻO ke kuleana Saudi Arabia i ka hoʻouka kaua ʻana ʻo Kepakemapa 11 ka manaʻo e pili ana ke aupuni Saudi Arabia i ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa ma United States. ʻO ka hōʻike Komikina 9/11, i kapa ʻia ma ke ʻano hōʻike hōʻike hope loa o ka National Commission of Terrorist Attacks At the United States , ʻo ia ka hōʻike kūhelu o nā hanana e kū nei i ka hoʻouka kaua hoʻoweliweli ʻo Kepakemapa 11, 2001, a hiki i ka lehulehu ke kūʻai aku a i ʻole hoʻoiho manuahi. | |
| ʻO Saudi Arabia alakaʻi alakaʻi ʻia i Yemen: ʻO ka Saudi Arabia alakaʻi alakaʻi ʻia e Yemen kahi hana i hoʻokumu ʻia e Saudi Arabia ma 26 Malaki 2015, alakaʻi i kahi hui o ʻeiwa mau ʻāina mai West Asia a me North Africa, e pane ana i nā kāhea mai ka pelekikena o Yemen Abdrabbuh Mansur Hadi no ke kākoʻo pūʻali koa ma hope o kona lilo ʻana. kipaku ʻia e ka neʻe Houthi, ʻoiai ka holomua o ka hoʻololi politika i alakaʻi ʻia e United Nations i kēlā manawa. Ua hōʻā ka hakakā ma waena o nā pūʻali aupuni, nā kipi Houthi a me nā pūʻali koa ʻē aʻe ma hope o ke kumukānāwai kumukānāwai a me nā hoʻonohonoho mana e ka Houthis e alakaʻi ana i ka piʻi ʻana o ka hana ʻino ma ka waena o 2014. Me nā ʻaelike a nā Aupuni Hui Pū ʻIa i kū ai i kēlā manawa, ua hopu ka Houthis a me nā hui kōkua o ka pūʻali koa iā Sanaʻa a me nā ʻāpana ʻē aʻe o ka ʻāina i Kepakemapa 2014 a i loko o nā mahina e hiki mai ana. ʻO kēia ka mea i koi aku i ka pelekikena e noi i Saudi Arabia kahi e hoʻoholo ai i ka manaʻolana o ka loaʻa ʻana o kahi moku ukali ʻo ʻIrani e pili ana i kona mau palena hema a ma loko o ka Arabian Peninsula. | |
| Ka noho ʻana o nā mokuʻāina ʻo Baletika: ʻO ka noho ʻana o nā mokuʻāina ʻo Baletika ka hana a ka pūʻali koa i nā mokuʻāina ʻekolu ʻo Baltic — Estonia, Latvia a me Lituania — e ka Soviet Union ma lalo o ka malu o ka 1939 Molotov – Ribbentrop Pact i ka mahina ʻo Iune 1940. A laila hoʻohui ʻia lākou i loko o ka Soviet Union ma ke ʻano he constituent nā repubalika i ʻAukake 1940, ʻoiai ka hapa nui o nā mana Komohana a me nā lāhui ʻaʻole i ʻike i kā lākou hoʻohui ʻia. Ma ka 22 Iune 1941, ua hoʻouka kaua ʻo Nazi Kelemania i ka Soviet Union a i loko o nā hebedoma i noho ai nā panalāʻau Baltic. I Iulai 1941, ua hoʻohui ka Third Reich i ka ʻāina ʻo Baletika i loko o kāna Reichskommissariat Ostland . Ma ka hopena o ka Red Army's Baltic Offensive o 1944, ua kiʻi hou ka Soviet Union i ka hapa nui o nā mokuʻāina Baltic a hoʻopaʻa i nā koina Kelemania i koe i loko o ka ʻeke Courland a hiki i ko lākou haʻalele pio ʻana i Mei 1945. | ![]() |
| ʻAmelika Hui Pū ʻIa a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina: Ua ʻāhewa kekahi mau kānaka ʻepekema iā ʻAmelika Hui Pū ʻIa no ke komo ʻana i ka hoʻoweliweli ʻāina. Ua kākau lākou e pili ana i ka US a me nā hana kemokalaka lokomaikaʻi ʻē aʻe o ka hoʻoweliweli mokuʻāina, ʻo ia hoʻi e pili ana i ke Kaua Cold. Wahi a lākou, hoʻohana ʻia ka hoʻoweliweli mokuʻāina e pale aku i ka hoihoi o nā kapitalist elite, a ua hoʻonohonoho ka US i kahi ʻōnaehana neo-koloneial o nā mokuʻāina client, ke hana pū nei me nā elite āpana e noho aliʻi ai ma o ka weliweli. Ua lilo kēia hana i mea hoʻopaʻapaʻa me nā ʻepekema nui o ka hoʻoweliweli, ka mea e noʻonoʻo pono i ka hoʻoweliweli mokuʻāina ʻole a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina o nā dictatorship. | |
| Sri Lanka a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina: Ua hoʻopiʻi ʻia ka mokuʻāina ʻo Sri Lankan no ka hoʻoweliweli kūʻē kūʻē i ka hapa liʻiliʻi o Tamil a me ka hapa nui o Sinhalese. Ua hoʻopiʻi ʻia ke aupuni ʻo Sri Lankan a me ka pūʻali koa Sri Lankan no ka luku nui ʻana, ka pū kīwaha ʻole ʻana a me ka pōkā ʻana, ka luku ʻana i ka extrajudicial, ka pue wale ʻana, ka hoʻomāinoino ʻia ʻana, ka nalowale ʻana, ka hoʻopaʻa paʻa ʻole ʻana, ka neʻe ikaika ʻia a me ka pale ʻana i ka hoʻokele waiwai. Wahi a Amnesty International state terror ua hoʻokumu ʻia i loko o nā kānāwai o Sri Lanka, ke aupuni a me ke kaiāulu. | |
| ʻAmelika Hui Pū ʻIa a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina: Ua ʻāhewa kekahi mau kānaka ʻepekema iā ʻAmelika Hui Pū ʻIa no ke komo ʻana i ka hoʻoweliweli ʻāina. Ua kākau lākou e pili ana i ka US a me nā hana kemokalaka lokomaikaʻi ʻē aʻe o ka hoʻoweliweli mokuʻāina, ʻo ia hoʻi e pili ana i ke Kaua Cold. Wahi a lākou, hoʻohana ʻia ka hoʻoweliweli mokuʻāina e pale aku i ka hoihoi o nā kapitalist elite, a ua hoʻonohonoho ka US i kahi ʻōnaehana neo-koloneial o nā mokuʻāina client, ke hana pū nei me nā elite āpana e noho aliʻi ai ma o ka weliweli. Ua lilo kēia hana i mea hoʻopaʻapaʻa me nā ʻepekema nui o ka hoʻoweliweli, ka mea e noʻonoʻo pono i ka hoʻoweliweli mokuʻāina ʻole a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina o nā dictatorship. | |
| Sri Lanka a me ka hoʻoweliweli mokuʻāina: Ua hoʻopiʻi ʻia ka mokuʻāina ʻo Sri Lankan no ka hoʻoweliweli kūʻē kūʻē i ka hapa liʻiliʻi o Tamil a me ka hapa nui o Sinhalese. Ua hoʻopiʻi ʻia ke aupuni ʻo Sri Lankan a me ka pūʻali koa Sri Lankan no ka luku nui ʻana, ka pū kīwaha ʻole ʻana a me ka pōkā ʻana, ka luku ʻana i ka extrajudicial, ka pue wale ʻana, ka hoʻomāinoino ʻia ʻana, ka nalowale ʻana, ka hoʻopaʻa paʻa ʻole ʻana, ka neʻe ikaika ʻia a me ka pale ʻana i ka hoʻokele waiwai. Wahi a Amnesty International state terror ua hoʻokumu ʻia i loko o nā kānāwai o Sri Lanka, ke aupuni a me ke kaiāulu. | |
| Ke komo ʻana o Tureke i ke kaua kūloko Suria: ʻO ka komo ʻana o Tureke i ke kaua kūloko Suria i hoʻomaka diplomatally a ma hope ua hoʻonui i ka pūʻali koa. I ka mua, ua hoʻohewa ʻo Turkey i ke aupuni Suria ma ka hoʻomaka ʻana o ka haunaele kūloko ma Suria i ka wā o ka puna o 2011; ua lilo a kūleʻa ke aupuni o Tureke i mea kōkua pūʻali koa no ka Pūʻali Koa Suria Kuokoa i Iulai 2011, nā paio palena i ka makahiki 2012, a me ke alakaʻi pono ʻana o ka pūʻali koa i ka makahiki 2016-17, i ka 2018, i ka 2019, a i ka makahiki 2020 ka noho ʻana o ka ʻākau o Suria mai ʻAukake 2016. | |
| Nā hoʻouka hoʻoweliweli e pili ana i ka ISIL ma Turkey: ʻO ka hoʻouka kaua hoʻoweliweli e pili ana i ka ISIL ma Turkey e pili ana i kahi pūʻulu o nā hoʻouka kaua a me nā hakakā ma waena o Turkey a me ka Islamic State of Iraq and the Levant (ISIL) ma ke ʻano he mahele o ka hoʻoili kaua o ke Kaua Kivila o Suria. Ma hope o nā makahiki he nui o ka hoʻopiʻi ʻana me ISIL i ka wā i kaʻana like ai lākou i palena no ka hapa mua o ke kaua kūloko Suria, ua hui pū ʻo Turkey i ka hana kaua kūwaho kūwaho kūwaho iā ISIL i ka makahiki 2016, ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana o ISIL ma Turkey. ʻO ka Turkish Armed Forces 'Operation Euphrates Shield kahi i manaʻo nui ʻia iā ISIL, a ʻo kekahi hapa o ka noho ʻana o Tureke o ka ʻĀkau o Suria, a puni ʻo Jarabulus a me al-Bab, ua pio mai ISIL. | |
| Kākoʻo ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa iā ʻIraka i ka wā o ke Kaua ʻIrani – ʻIraka: Kākoʻo ʻAmelika no Baʻathist Iraq i ka wā o ke Kaua ʻIrani-ʻIraka, kahi i kaua aku ai iā Iran post-revolusionary, i hui pū ʻia me nā piliona kālā he nui o ke kōkua waiwai, ke kūʻai aku ʻana i nā ʻenehana hoʻohana lua ʻole, nā mea kaua ʻole na US. , a me ka hoʻomaʻamaʻa hana kūikawā. Eia naʻe, ʻaʻole i hāʻawi pololei ʻo US i nā mea kaua i ʻIraka. ʻO ka hoihoi no ka pilina o kēia wā ʻo ʻIrani – ʻAmelika Hui Pū ʻIa nā hoʻopiʻi hou ʻia e ka aupuni US i hoʻoikaika i ke alakaʻi Iraqi ʻo Saddam Hussein e hoʻouka kaua iā ʻIrana, i kākoʻo ʻia e ka nui o nā hōʻike kūloko, akā hōʻole ke aupuni ʻAmelika Hui Pū ʻIa i kēlā hui kūkā ʻana, a ʻaʻole i loaʻa kahi hōʻoia paʻa o ia mea. | |
| Kākoʻo nā ʻōlelo hoʻopiʻi a ʻAmelika Hui Pū ʻIa i ka Khmer Rouge: Ua koho balota ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa (US) no ka Khmer Rouge a me ka Khmer Rouge aupuni aupuni hui aupuni o Demokalaka Kampuchea (CGDK) e mālama i ka noho o United Nations (UN) ʻo Kambodia a hiki i ka hala ʻana o 1993, lōʻihi ma hope o ka hoʻokahuli ʻia ʻana o ka Khmer Rouge e ʻO Vietnam i ka wā o ka hoʻouka kaua 1979 Vietnamese o Kambupila a noho aliʻi i kahi ʻāpana liʻiliʻi o ka ʻāina. Ua hōʻike ʻia ua hōʻeuʻeu ka US i ke aupuni o Kina e hāʻawi i ke kākoʻo koa no ka Khmer Rouge. Eia nō naʻe, pili nā hoʻopiʻi e pili ana i kekahi mau kumuwaiwai, ʻo Michael Haas hoʻi, ka mea kaua pono o ka US i ka Khmer Rouge i mea e hoʻonāwaliwali ai i ka mana o Vietnam a me ka Soviet Union ma Hikina Hema Asia i hoʻopaʻapaʻa ʻia e ke aupuni US a me Nate Thayer, ka mea i kūʻē iki. , inā he mea, ua hōʻea maoli ke kōkua ʻAmelika i ka Khmer Rouge. | |
| 2004 Nā ʻōlelo kūʻē koho balota a ʻAmelika Hui Pū ʻIa: Ma nā koho balota o ʻAmelika Hui Pū ʻIa 2004, ua hāpai ʻia nā manaʻo e pili ana i nā ʻano hana like ʻole o ke kaʻina koho, me ke koho ʻia ʻana i hiki ai i nā poʻe āpau ke koho balota, inā paha ua hoʻopaʻa inoa ʻia nā poʻe koho balota, inā ua hoʻopaʻa inoa ʻia nā poʻe koho balota i nā manawa he nui, a inā ua koho ʻia nā koho. ua helu pono ʻia. ʻOi aku ka nui o ka hoʻopaʻapaʻa ka hoʻopiʻi ʻana e pili paha kēia mau pilikia i ka hopena i hōʻike ʻia o ke koho balota o ka pelekikena, kahi i kū ai ka mea i noho ai, ʻo Pelekikena Pelekikena George W. Bush, i ka mea hoʻokūkū Demokalaka, ʻo Senator John Kerry. ʻOiai nā hoʻopaʻapaʻa e kū nei, ua ʻae ʻo Kerry i ke koho balota i ka lā aʻe ma Nowemapa 3. | |
| Antisemitism hou: ʻO ka antisemitism hou ka manaʻo e ulu ana kahi ʻano antisemitism hou i ka hopena o 20 a i ka mua o 21 mau kenekulia, e hōʻike ana iā ia iho i ke kūʻē iā Ziona a me ka hoʻohewa a ke aupuni ʻIseraʻela. Hoʻokomo ʻia ka manaʻo i loko o kekahi mau wehewehe o ka antisemitism, e like me ka Definition Working of Antisemitism a me ka hoʻāʻo 3D o antisemitism. | |
| ʻO Stalin a me antisemitism: ʻO ka nui a Joseph Stalin i antisemitic e kūkākūkā nui ʻia e nā mea kākau moʻolelo. ʻOiai kahi ʻāpana o kahi neʻe e komo pū me nā Iudaio a hōʻole i ka antisemitism, ua hōʻike pilikino ʻo ia i kahi ʻano hoʻowahāwahā i nā Iudaio i nā manawa like ʻole i ʻike ʻia e kona mau makahiki, a ua palapala ʻia e nā kumuwaiwai moʻolelo. Ma ke ʻano he alakaʻi o ka Soviet Union, ua hoʻolaha ʻo ia i nā kulekele repressive i ʻike nui ʻia i ka poʻe Iudaio a, e like me ka mea i pani ʻia ma kona hope ʻo Nikita Khrushchev a me nā mea ʻē aʻe, ua hoʻokumu ʻo ia i ka hana a nā kauka ma ke ʻano he hoʻopiʻi hou no ka anti-Iudaio. | |
| Apartheid (hoʻokaʻawale): ʻO Apartheid kahi ʻōnaehana o ka hoʻokaʻawale lāhui i ʻApelika Hema. | |
| Hoʻokipa ma Cuba: ʻO ka mākaʻikaʻi ma Cuba kahi ʻoihana e hoʻonui ma mua o 4.7 miliona i hōʻea i kēia makahiki 2018, a ʻo ia kekahi o nā kumu waiwai nui no ka mokupuni. Me ke aniau maikaʻi, nā kahakai, nā koloneona a me nā moʻolelo moʻomeheu ʻokoʻa, ua lilo ʻo Cuba i wahi huakaʻi no nā mea mākaʻikaʻi. "Ua waiwai ʻo Cuba i nā wahi i pale ʻia he 253, 257 mau kia hoʻomanaʻo aupuni, 7 UNESCO Nā Waihona Hoʻoilina o ka Honua, 7 mau mālama kūlaola kūlohelohe a me 13 Puʻuhonua ʻo Fauna i waena o nā wahi mākaʻikaʻi ʻole. | |
| ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke aʻo Saudi Arabia: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke puke Saudi Arabia e pili ana i ka hōʻino ʻana i ka ʻike o nā puke aʻo kula ma Saudi Arabia ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana o Kepakemapa 11. | |
| ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke aʻo Saudi Arabia: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke puke Saudi Arabia e pili ana i ka hōʻino ʻana i ka ʻike o nā puke aʻo kula ma Saudi Arabia ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana o Kepakemapa 11. | |
| ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke aʻo Saudi Arabia: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke puke Saudi Arabia e pili ana i ka hōʻino ʻana i ka ʻike o nā puke aʻo kula ma Saudi Arabia ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana o Kepakemapa 11. | |
| ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke aʻo Saudi Arabia: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa puke puke Saudi Arabia e pili ana i ka hōʻino ʻana i ka ʻike o nā puke aʻo kula ma Saudi Arabia ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana o Kepakemapa 11. | |
| ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi no ke kaua olaola i ke Kaua Kōlea: ʻO nā ʻōlelo hoʻopiʻi i hoʻohana ka pūʻali koa ʻAmelika Hui Pū ʻIa i nā mea kaua olaola i ke Kaua Kōlea i hānai ʻia e nā aupuni o People Republic of China, ka Soviet Union, a me Kōlea ʻĀkau. Ua hāpai ʻia nā kuleana ma 1951. Ua uhi ʻia kēia moʻolelo e ka nūpepa o ka honua a alakaʻi ʻia i kahi hoʻokolokolo kūwaho nui i hoʻolaha nui ʻia i ka makahiki 1952. Hoʻokaʻawale ʻia ka poʻe akeakamai e pili ana i ka ʻoiaʻiʻo o nā kuleana. | |
| Nā kuleana kanaka ma United States: Aia nā kuleana kanaka ma ʻAmelika Hui Pū ʻIa i nā lālani o nā kuleana i palekana ʻia e ke Kumukanawai o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, nā kumukānāwai o ka mokuʻāina, ke kuʻikahi a me nā kānāwai kūwaho kūwaho hoʻi, nā kānāwai i hana ʻia e ka ʻahaʻōlelo a me nā ʻahaʻāinana mokuʻāina, a me nā referenda mokuʻāina a me nā hana a nā kamaʻāina. Na ke Aupuni Pekelala, ma o ke kumukānāwai i hoʻopaʻa ʻia, e hōʻoia i nā kuleana kīnā ʻole i kona mau makaʻāinana a me nā kamaʻāina ʻole. Ua ulu kēia mau pono i ka manawa ma o nā hoʻoponopono kumukānāwai, nā kānāwai, a me nā mea o ka hoʻokolokolo. Me nā kuleana ponoʻī, ka ʻāpana o ka heluna kanaka i hāʻawi ʻia i kēia mau kuleana ua hoʻonui ʻia i ka manawa. Ma loko o ʻAmelike Hui Pū ʻIa, he mana ko nā ʻaha pekelala ma luna o nā kānāwai o nā pono kīvila o nā kānaka. |
Thursday, June 3, 2021
Allegany County, Maryland, Allegany County, New York, Allegany County, New York
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
Barqan, Barkan Industrial Park, Baraqu
Barqan: E nānā paha ʻo Barqan ʻO Barkan, kahi noho Israel i ka West Bank ʻO Qasr-e Qand, kahi kūlanakauhale i ʻIrani Pāka ʻo Barkan I...
-
ʻO Sir Charles Dilke, 2nd Baronet: ʻO Sir Charles Wentworth Dilke, 2nd Baronet , he mea kālaiʻāina Pelekane Liberal a PC. ʻO kahi repu...
-
Arc ma Pā puni: ʻO Arc i Round kahi pāʻina ʻo Philadelphia, Pennsylvania i hoʻokumu ʻia e ka mea hoʻohana nui a me ka ʻenekini leo Jef...
-
Misisipi: Mississippi He He moku'āina i loko o ka Southeastern māhele o kaʻAmelika Hui Pūʻia, i kokoke i ke kukulu akau ma Tenness...





No comments:
Post a Comment