| Akhmed Zakayev: ʻO Akhmed Halidovich Zakayev he Hope Kuhina Nui a he Kuhina Nui hoʻi no ka Chechen Republic of Ichkeria (ChRI) i ʻike ʻole ʻia. ʻO ia nō ke Kuhina Nui o ke aupuni Ichkerian, i koho ʻia e Aslan Maskhadov ma hope koke iho o kāna koho balota 1997, a ma 2006 hou e Abdul Halim Sadulayev. Ma ke kaua Chechen Mua ʻo Zakayev i komo i nā kaua no Grozny a me nā hana koa ʻē aʻe, a me nā kūkākūkā kiʻekiʻe me ka ʻaoʻao Lūkia. | |
| Ahmad Zaki: Hiki iā Ahmad a i ʻole Ahmed Zaki ke kuhikuhi iā:
| |
| Ahmed Zaki (mea hana keaka): ʻO Ahmed Zaki Metwally ʻO Abdelrahman Badawi , ka mea i kapa ʻia ʻo Ahmed Zaki , kahi mea hana kiʻi ʻoniʻoni ʻAigupita. Hōʻike ʻia ʻo ia e kāna tālena, mākau, a me kona hiki i ka hoʻohālike ʻana. Kaulana pū ʻia ʻo ia no kāna ʻoni ʻana i ka nānā ʻana. ʻOiai ʻo ia i kū mua i kahi hana liʻiliʻi i loko o kahi pāʻani comedy, ʻike nui ʻia ʻo ia kekahi o nā kāne keaka kāne loea loa, ʻo ia hoʻi i nā hana keu a me nā pōʻino. | |
| Ahmad Zaki: Hiki iā Ahmad a i ʻole Ahmed Zaki ke kuhikuhi iā:
| |
| Ahmed Zaki (luna politika): ʻO Ahmed Zaki kahi luna politika ʻo Maldivian. | |
| ʻO Ahmed Zaki Abu Shadi: ʻO Ahmed Zaki Abu Shadi ma Cairo, he kanaka haku mele ʻo ʻAigupita ʻAikupika, mea hoʻopuka, kauka lapaʻau, bacteriologist a me ka ʻepekema pi. | |
| Ahmed Zaki Badreldin: ʻO Ahmed Zaki Badr kahi Kuhina Hoʻonohonoho mua no ʻAigupita. | |
| Ahmed Zaki Iskandar: ʻO Ahmed Zaki Iskandar he kālaiʻāina Indonesia ʻo ia ka mea i noho kuhina nui no ka Tangerang Regency a he lālā ʻo ia no ka ʻAha Lunamakaʻāinana People. | |
| Ahmad Zaki Pasha: ʻO Ahmad Zaki Pasha he philologist no ʻAigupita, i kapa ʻia i kekahi manawa ʻo "Dean of Arabism" a i ʻole " Shaikh al-Orouba" , a he kākau ʻōlelo kahiko hoʻi na ka ʻaha Kuhina ʻAigupita. | |
| Ahmed Zaki Yamani: ʻO Ahmed Zaki Yamani kahi kālaiʻāina Saudi Saudi Arabia i lawelawe ma ke ʻano he Kuhina Waiwai a me nā Kumuwaiwai Mineral mai 1962 a 1986, a he kuhina i ka Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC) no 25 mau makahiki. Me nā kekelē mai nā kula ʻo New York University Law, Law Harvard Law School, a me ka doctorate mai ke Kulanui o Exeter, ua lilo ʻo Yamani i kākāʻōlelo pili loa i ke aupuni Saudi ma 1958 a laila lilo i kuhina aila ma 1962. Kaulana ʻia ʻo ia no kāna kuleana i loko o ka embargo aila 1973, i ka manawa i hoʻohuli ai ʻo ia iā OPEC e hoʻonui i ke kumukūʻai o ka aila crude. | ![]() |
| Ahmad Zaki: Hiki iā Ahmad a i ʻole Ahmed Zaki ke kuhikuhi iā:
| |
| Ahmed Zaki (mea hana keaka): ʻO Ahmed Zaki Metwally ʻO Abdelrahman Badawi , ka mea i kapa ʻia ʻo Ahmed Zaki , kahi mea hana kiʻi ʻoniʻoni ʻAigupita. Hōʻike ʻia ʻo ia e kāna tālena, mākau, a me kona hiki i ka hoʻohālike ʻana. Kaulana pū ʻia ʻo ia no kāna ʻoni ʻana i ka nānā ʻana. ʻOiai ʻo ia i kū mua i kahi hana liʻiliʻi i loko o kahi pāʻani comedy, ʻike nui ʻia ʻo ia kekahi o nā kāne keaka kāne loea loa, ʻo ia hoʻi i nā hana keu a me nā pōʻino. | |
| Ahmad Zaki: Hiki iā Ahmad a i ʻole Ahmed Zaki ke kuhikuhi iā:
| |
| ʻO Ahmed Zaki Abu Shadi: ʻO Ahmed Zaki Abu Shadi ma Cairo, he kanaka haku mele ʻo ʻAigupita ʻAikupika, mea hoʻopuka, kauka lapaʻau, bacteriologist a me ka ʻepekema pi. | |
| Ahmad Zaki Pasha: ʻO Ahmad Zaki Pasha he philologist no ʻAigupita, i kapa ʻia i kekahi manawa ʻo "Dean of Arabism" a i ʻole " Shaikh al-Orouba" , a he kākau ʻōlelo kahiko hoʻi na ka ʻaha Kuhina ʻAigupita. | |
| Ahmed Zaman Chowdhury: ʻO Ahmed Zaman Chowdhury kahi mea paʻi kiʻi ʻoniʻoni Bangladeshi, kākau kākau a me nā mea kākau mele. Ua lanakila 'o ia i ka makana kiʻi kiʻekiʻe' o Bangladesh no ke kiʻi kiʻekiʻe no ka kiʻiʻoniʻoni Jadur Banshi (1977). Ma waho aʻe, ua lanakila ʻo ia i ka makana Bachsas Award a me Fazlul Haq Memorial Award. | |
| Ahmed Zammel: ʻO Ahmed Zairi Zammel kahi mea holo lōʻihi ma Tunisia. Ua hoʻokūkū ʻo ia i nā mika 5000 o nā kāne ma nā Olumepika kauwela 1968. | |
| Ahmed Zanna: ʻO Khalifa Ahmed Zanna he luna politika ʻo ia i koho ʻia ʻo Senator no Borno Central, ma Borno State, ma ka lā 9 ʻApelila, 2011 mau koho balota aupuni i ka makahiki he 55. Ua koho ʻia ʻo ia ma lalo o ka People Democratic Party (Nigeria) a ua koho hou ʻia ʻo ia iā 2015. a make ma ka 16 Mei, 2015 mau lā i ka hoʻolaʻa ʻana. | |
| Ahmed Zaoui: He lālā ʻo Almedian ʻo Ahmed Zaoui o ka Islamic Salvation Front. Ua hōʻea ʻo ia i Nūhōlani ma ka 4 Kekemapa 2002 kahi i ʻimi ai i ke kūlana o nā mea mahuka. Ua haʻalele ʻia nā mea kūʻē mai ka Security Intelligence Service i ka mahina ʻo Kepakemapa 2007, e ʻae ana iā ia e noho ma Nūhōlani. Ua hāʻawi ʻia iā ia ke kamaʻāina New Zealand ma 2014. | |
| Ahmed Zayat: ʻO Ahmed Zayat , he kanaka kālepa ʻAigupita ʻAmelika a nona ka lio heihei Thoroughbred. ʻO ia ka CEO o Zayat Stables, LLC, kahi ʻoihana holo heihei lio Thoroughbred i hānai ʻia a nona ka 2015 Triple Crown lanakila ʻAmelika Pharoah. Ua wehewehe ʻo Joe Drape o The New York Times iā Zayat ma ke ʻano he "controversial" a "kekahi o nā mea nona ka holomua a me ka flamboyant i nā heihei holoʻokoʻa." | |
| Ahmed Zeeshan: ʻO Ahmed Zeeshan kahi pākīkika papa Pakistani mua i hoʻokani no ka kime cricket Karachi. | |
| Ahmad Zein: ʻO Ahmad Zein he mea kākau a he mea kākau moʻolelo Yemeni hoʻi, e noho nei ma Riyadh, Saudi Arabia, kahi e hana ai ʻo ia no ka nūpepa Al-Hayat . ʻO ia ke kumu o nā puke ʻelua a me nā hōʻiliʻili moʻolelo pōkole ʻelua. Ua paʻi ʻia ka hana a ka mea kākau ma ka makasina ʻo Banipal. | |
| Ahmed Zein El-Abidin: ʻO Ahmed Zein El-Abidin he kahu hānai ʻAigupita. Ua hoʻokūkū ʻo ia ma ka Olumepika 1960 a me 1968. Ma nā Pāʻani 1960, ua pani ʻo ia i ka United Arab Republic. | |
| Ahmed Zeiwar Pasha: ʻO Ahmed Ziwar Pasha (1864-1945) ke kuhina nui o ʻAigupita mai 24 Nowemapa 1924 a i 7 Iune 1926. | ![]() |
| Zeki Velidi Togan: ʻO Zeki Velidi Togan , he mea kākau moʻolelo ʻo Bashkir, ʻo Turkologist, a he alakaʻi o ka Bashkir kipi a me ka neʻe hoʻokuʻu. | |
| Zeki Velidi Togan: ʻO Zeki Velidi Togan , he mea kākau moʻolelo ʻo Bashkir, ʻo Turkologist, a he alakaʻi o ka Bashkir kipi a me ka neʻe hoʻokuʻu. | |
| Ahmed Zergui: ʻO Ahmed Zergui kahi mea mele-mele Algerian raī. | |
| Ahmed Zewail: ʻO Ahmed Hassan Zewail kahi mea kemika ʻAigupita-ʻAmelika, i ʻike ʻia ma ke ʻano he "makuakāne o ka wahine". Ua hoʻolilo ʻia ʻo ia i ka makana Nobel no 1999 no kāna hana ma ka femtochemistry a lilo ʻo ia ka ʻAigupita mua i lanakila i kahi Nobel Prize ma kahi ʻepekema. He was the Linus Pauling Chair Professor of Chemistry, Professor of Physics, and the director of the Physical Biology Center for Ultrafast Science and Technology ma ke Kaleponi Institute of Technology. | |
| Ahmad Zia Azimi: He pâʻani pôpeku 'o Afghanistan ʻo Ahmed Zia Azimi . Ua pāʻani ʻo ia no ka hui aupuni o Afghanistan. | |
| Ahmad Zia Massoud: ʻO Ahmad Zia Massoud ka mea kālaiʻāina Afghanistan ʻo ia ka Hope Pelekikena o Afghanistan ma ke koho mua ʻia ʻana o Pelekikena Hamid Karzai, mai Kēkēmapa 2004 a Nowemapa 2009. He kaikaina ʻo ia no ka mea i hala ʻo Ahmad Shah Massoud, ke alakaʻi kūʻē kūʻē i ka hoʻouka kaua Soviet. o Afghanistan a kūʻē i ka Taliban. I ka hopena o 2011, hui pū ʻo Ahmad Zia Massoud me nā alakaʻi nui i ka National Front o Afghanistan, ke kūʻē nui nei i ka hoʻi ʻana o ka Taliban i ka mana. ʻO ka ʻaoʻao mua ka mea i ʻike ʻia ma ke ʻano he hoʻoponopono hou o ka United Front a me kā US air kākoʻo i lawe aku ai i ka Taliban mai ka mana i ka hopena o 2001. | |
| Ziad Bahaa-Eldin: ʻO Ziad Ahmed Bahaa-Eldin he loea no Aigupita, loio kālepa a me ka politika. | |
| 2012 ʻoihana ʻo Skype Skype: ʻO ka hoʻopaʻapaʻa 2012 ICT Skype ka leak o nā kamaʻilio Skype a me nā leka uila ma waena o Mohammed Nizamul Huq, ka luna kānāwai a me ka luna hoʻomalu o ka International Crime Tribunal o Bangladesh, a ʻo Ahmed Ziauddin, kahi loio Bangladeshi i hoʻokumu ʻia ma Brussels. Ua hana ʻia kēia mau kamaʻilio ʻana i ka wā o ka hoʻopiʻi ʻana i ka mea i hoʻopiʻi ʻia no ka hewa kaua i ka wā o ka Bangladesh Liberation War ma 1971. | |
| Ahmed Zeiwar Pasha: ʻO Ahmed Ziwar Pasha (1864-1945) ke kuhina nui o ʻAigupita mai 24 Nowemapa 1924 a i 7 Iune 1926. | ![]() |
| Ahmad Zia Massoud: ʻO Ahmad Zia Massoud ka mea kālaiʻāina Afghanistan ʻo ia ka Hope Pelekikena o Afghanistan ma ke koho mua ʻia ʻana o Pelekikena Hamid Karzai, mai Kēkēmapa 2004 a Nowemapa 2009. He kaikaina ʻo ia no ka mea i hala ʻo Ahmad Shah Massoud, ke alakaʻi kūʻē kūʻē i ka hoʻouka kaua Soviet. o Afghanistan a kūʻē i ka Taliban. I ka hopena o 2011, hui pū ʻo Ahmad Zia Massoud me nā alakaʻi nui i ka National Front o Afghanistan, ke kūʻē nui nei i ka hoʻi ʻana o ka Taliban i ka mana. ʻO ka ʻaoʻao mua ka mea i ʻike ʻia ma ke ʻano he hoʻoponopono hou o ka United Front a me kā US air kākoʻo i lawe aku ai i ka Taliban mai ka mana i ka hopena o 2001. | |
| ʻO Zog I o Albania: ʻO Zog I , hānau ʻia ʻo Ahmed Muhtar bab Zogolli , e lawe ana i ka inoa ʻo Ahmet Zogu i 1922, ke alakaʻi o Albania mai 1922 a 1939. Ua lawelawe mua ʻo ia ma ke ʻano he Kuhina Nui o Albania (1922-1924), a laila ma ke ʻano he Pelekikena (1925-1928) , a i hope loa ma ke ʻano he Mōʻī o ka ʻāina (1928-1939). | |
| ʻO Zog I o Albania: ʻO Zog I , hānau ʻia ʻo Ahmed Muhtar bab Zogolli , e lawe ana i ka inoa ʻo Ahmet Zogu i 1922, ke alakaʻi o Albania mai 1922 a 1939. Ua lawelawe mua ʻo ia ma ke ʻano he Kuhina Nui o Albania (1922-1924), a laila ma ke ʻano he Pelekikena (1925-1928) , a i hope loa ma ke ʻano he Mōʻī o ka ʻāina (1928-1939). | |
| Ahmed Zouaoui: Ua hānau ʻia ʻo Ahmed Zouaoui ma Algiers. He theologian ʻo ia a ʻo Maliki Mufti o Algiers. | |
| Ahmed Zoubi: ʻO Ahmed Zoubi he mea pāʻani volleyball Libyan. Ua hoʻokūkū ʻo ia i ka hoʻokūkū kāne ma nā hoʻokūkū Olumepika 1980. | |
| Ahmed Zewail: ʻO Ahmed Hassan Zewail kahi mea kemika ʻAigupita-ʻAmelika, i ʻike ʻia ma ke ʻano he "makuakāne o ka wahine". Ua hoʻolilo ʻia ʻo ia i ka makana Nobel no 1999 no kāna hana ma ka femtochemistry a lilo ʻo ia ka ʻAigupita mua i lanakila i kahi Nobel Prize ma kahi ʻepekema. He was the Linus Pauling Chair Professor of Chemistry, Professor of Physics, and the director of the Physical Biology Center for Ultrafast Science and Technology ma ke Kaleponi Institute of Technology. | |
| Ahmed Zaid Salim Zuhair: He kamaʻāina ʻo Ahmed Zaid Salim Zuhair o Saudi Arabia i hoʻopaʻa ʻia ma kahi paʻa extrajudicial ma nā kahua paʻa o Guantanamo Bay o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ma Cuba. | |
| Zulfiqar Ahmed (Dutch cricketer): ʻO Zulfiqar Ahmed kahi cricketer o ka honua ma mua i kū i ka ʻaoʻao Lūkini ma waena o 1991 a me 2002. Ua pāʻani mua ʻo ia ma ke ʻano he ʻōpeʻa ʻākau waena, ʻoiai ua wehe ʻo ia i kēlā manawa i ka manawa. | |
| Ahmed Zuruq: ʻO Ahmed Baba Zuruq , ʻo Danmasanin Patigi , he kenekoa ʻo Nigeria mai ka ʻelele Kwara North i koho ʻia ma 1999 a 2003. He lālā ʻo ia no ka Revenue Mobilization, Allocation and Fiscal Commission i koho ʻia e ka Senate. | |
| Ahmed Zuway: ʻO Ahmed Mahmoud Abdelkarim Al-Zuway , ʻoi aku ka maikaʻi i ʻike ʻia ma ke ʻano ʻo Kabila , he mea hoʻokani pila ʻo Libyan i hoʻokani ma ke ʻano he striker. Ua pâʻani 'o ia i ka pâʻani pôpeku no Al Naser, Al Ahly Benghazi, Al Qadisiya, Al Ittihad Tripoli, CA Bizertin, Al Sharjah, a me Zakho FC, a me ka pâʻani pôpeku honua no ka hui aupuni o Libya. | |
| Ahmed Zühdü Pasha: ʻO Ahmed Zühdü Pasha he mokuʻāina liberal Ottoman i ka wā Kumukānāwai Mua, ʻo ia ka mea i paʻa ma hope o ke Kuhina Hoʻonohonoho. | |
| Ahmed Abukhater: ʻO Ahmed Abukhater kahi mea hoʻolālā, ʻepekema ʻepekema, a me kahi mea hoʻolālā kūlanakauhale a kūloko hoʻi e ka ʻoihana. He mea kākau ia, powerlifter, a me ka mea haʻuki mua e pani i Palestine ma ka World Association of Bench Pressers and Dead lifters (WABDL) World Powerlifting Championship ma Las Vegas, Nevada ma 2006. | |
| Kāhea ʻo Tube Bar prank: ʻO nā kāhea ʻo Tube Bar prank he mau kāhea kāhea i hana ʻia i ka waena o 1970 i ka Tube Bar ma Jersey City, kahi a Jim Davidson lāua ʻo John Elmo e nīnau aku ai iā "Red," ka mea nona ka pā, inā hiki iā lāua ke kamaʻilio i nā ʻano mea like ʻole. nā mea kūʻai aku ʻole. ʻO nā inoa gag i hāʻawi ʻia e nā palaka he puns a me nā homophones no nā ʻōlelo hōʻeha pinepine. Hoʻolahalaha nui ʻia nā leo leo leo o nā kāhea ma nā lipine cassette i kope ʻia a ʻo ia paha ka mea i hoʻoikaika ʻia no ka holo lōʻihi ʻana ma The Simpsons . | |
| Ahmed Akbar Sobhan: ʻO Ahmed Akbar Sobhan , kahi mea hanohano ʻoihana bangladeshi. ʻO ia ka luna o ka hui ʻoihana Bashundhara Group. Ua hoʻokumu ʻo ia i ka hui Bashundhara, e hana nei ma nā laina like ʻole o ka hana e like me ka waiwai, ka hana ʻana i ka sima, ka pepa a me nā huahana pili, nā huahana kila, LP Gas, Shopping Complex, kālepa kūloko a me ka honua. | |
| Ahmed Abdel Latif Asaad: ʻO Ahmad El-Assaad a i ʻole ʻo Ahmad Al-Asʻad he Kahu o ka Pelekikena Lebanona mai ka 5 Iune 1951, a i ka 30 Mei 1953. | |
| Ahmed Al Asadi: ʻO Ahmed Jassim Al Asadi he kālaiʻāina Iraqi e lawelawe nei ma ke ʻano he lālā no ka Parliament no Baghdad, a he waha ʻōlelo kūhelu hoʻi no ka Popular Mobilization Forces. He wahaʻōlelo ʻo ia no ka Fatah Alliance a me ke Kākauʻōlelo Nui o ka "Islamic Islamic Movement" ma ʻIraka .. ʻo Ahmed Al-Asadi ka mea i hōʻehaʻeha ʻia e kahi hana hoʻoweliweli i hana ʻia e nā kamaʻāina Australia a me Kanada. ʻO Al-Asadi he lāhui ʻelua Australia a me Iraqi. | |
| Ahmed al-Assir: ʻO Ahmad Al-Assir ka kahuna mua o ka Hale Pule ʻo Bilal Bin Rabah ma Sidon, Lebanona Hema. Me kona hoʻonui nui ʻana i ka politika kālaiʻāina ma hope o ka hoʻomaka ʻana o ke Kaua Kivila o Suria a me kāna launa ʻana me ka pāpāho, ua lilo ʻo ia i ʻano kaulana i ka ʻāina kālaiʻāina o Lebanona i kēia manawa. ʻO Al-Assir kahi Salafi. Hoʻonāukiuki pinepine ʻo ia iā ʻIrana a me Hezbollah, ka mea āna i hoʻopiʻi ai no ka hoʻoweliweli i ka pale kaulike haumana palupalu a me ke aupuni a ka lehulehu o Lebanona. | |
| Ahmed al-Assir: ʻO Ahmad Al-Assir ka kahuna mua o ka Hale Pule ʻo Bilal Bin Rabah ma Sidon, Lebanona Hema. Me kona hoʻonui nui ʻana i ka politika kālaiʻāina ma hope o ka hoʻomaka ʻana o ke Kaua Kivila o Suria a me kāna launa ʻana me ka pāpāho, ua lilo ʻo ia i ʻano kaulana i ka ʻāina kālaiʻāina o Lebanona i kēia manawa. ʻO Al-Assir kahi Salafi. Hoʻonāukiuki pinepine ʻo ia iā ʻIrana a me Hezbollah, ka mea āna i hoʻopiʻi ai no ka hoʻoweliweli i ka pale kaulike haumana palupalu a me ke aupuni a ka lehulehu o Lebanona. | |
| Ahmed Al-Assiri: ʻO Ahmed Al-Assiri , ʻo Ahmed al-Assiri a i ʻole ʻo Ahmed Assiri e kuhikuhi iā:
| |
| Ahmad Asiri (general): ʻO Major General Ahmad Hassan Mohammad Asiri kahi mea pili loa a me ka ʻōlelo aʻoaʻo a ka mōʻī aliʻi kalaunu Saudi ʻo Mohammed bin Salman a me ke poʻo hope o ka Al-Mukhabarat Al-Aʻamah a me ka mea haʻi ʻōlelo mua no ka hui Saudi-led koalike in Yemen. Ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he waha ʻōlelo mai ka hoʻomaka ʻana o ka hana Saudi a hiki i ka 27 Iulai 2017, i ka wā i pani ʻia ʻo ia e Colonel Turki bin Saleh al-Malki. | ![]() |
| Ahmad Asiri (general): ʻO Major General Ahmad Hassan Mohammad Asiri kahi mea pili loa a me ka ʻōlelo aʻoaʻo a ka mōʻī aliʻi kalaunu Saudi ʻo Mohammed bin Salman a me ke poʻo hope o ka Al-Mukhabarat Al-Aʻamah a me ka mea haʻi ʻōlelo mua no ka hui Saudi-led koalike in Yemen. Ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he waha ʻōlelo mai ka hoʻomaka ʻana o ka hana Saudi a hiki i ka 27 Iulai 2017, i ka wā i pani ʻia ʻo ia e Colonel Turki bin Saleh al-Malki. | ![]() |
| Abu al-Abbas al-Azafi: ʻO Abu al-Abbas al-Azafi a i ʻole ʻo Abu al-Abbas Ahmad abu Abdallah Muhammad ibn Ahmad al-Lakhmi al-Sabti (1162–1236) he haumana haipule a loio hoʻi a he lālā no ka Banu al-Azafi i noho aliʻi ma Ceuta i Kenekulia 13. He loea ʻo Al-Azafi i ke kālailai ʻana i ka kuʻuna waha. Ua kākau ʻo ia i kahi moʻomeheu o ka Berber saint Sidi Abu Yaaza Yalnour ibn Maymun ibn Abdallah Dukkali Hazmiri al-Gharbi: Diʻamat al-yaqin fi zaʻamat al-muttaqin . ʻO kāna hana nui loa a Kitab ad-durr al-munazzam fi i 'l-mawlid al-muʻazzam . Ua pau, ma hope o kona make ʻana, e kāna keiki ʻo Abu l'Qasim. Ua hoʻokumu ʻo Al-Azafi i ka hana maʻamau no ka hoʻolauleʻa ʻana iā Mawlid ma Ceuta. Ua hoʻolaha kāna keiki ʻo Abu'l-Qasim iā ia ma Maghreb. | |
| Ahmed Hassan al-Bakr: ʻO Ahmed Hassan al-Bakr ka pelekikena ʻehā o ʻIraka, mai ka 17 Iulai 1968 a i ka 16 Iulai 1979. He alakaʻi nui ʻo ia no ka ʻaoʻao kūʻē Arab Aristist Baʻath Party a ma hope o ka Baghdad-based Baʻath Party a me kāna hui kūloko Ba 'Ath Party - ʻĀpana ʻIraka, ka mea i kākoʻo iā Baʻathism, kahi hui o ka lahui Arab a me ka socialism Arab. | |
| Ahmed al-Barak: He lālā ʻo Ahmed Shyaʻa al-Barak o ka ʻAha Kūkākūkā Kūloko ʻIraka , i hana ʻia ma hope o ka hoʻouka kaua ʻana a ʻAmelika Hui Pū ʻIa iā ʻIraka i ka makahiki 2003. A he Shia Muslim mai ke kūlanakauhale ʻo Babulona, he loio a al-Barak he loio a he mea hoʻomalu no ka ʻAhahui Loiloi ʻAukake. Ma ke ʻano he mea hoʻouluulu kuleana kanaka, ua hana ʻo al-Barak i ka Iraqi Foreign Ministry i ka hana pū ʻana me United Nations mai 1991 a 2003. | |
| Ahmad Al-Bishi: ʻO Ahmad Al-Bishi ka paepae wāwae Saudi Arabia. Ua hoʻokūkū ʻo ia i ka hoʻokūkū kāne ma nā Olumepika o ke kauwela 1984. | |
| Ahmad al-Buni: ʻO Ahmad ibn 'Ali al-Buni , i kapa ʻia ʻo Sharaf al-Din a i ʻole Shihab al-Din ʻO Ahmad ibn Ali ibn Yusuf al-Buni al-Maliki al-ifriqi he makemakika Algeria a me kahi akeakamai a he Sufi kaulana a kaulana hoʻi ma ka waiwai esoteric. o nā leka a me nā kumuhana e pili ana i ka makemakika, sihr (kilokilo) a me ka ʻuhane, akā liʻiliʻi loa ka ʻike e pili ana iā ia. Ua noho ʻo Al-Buni i ʻAigupita a ua aʻo ʻia mai nā haku Sufi kaulana o kona wā. | |
| Ahmed al-Darbi: He kamaʻāina ʻo Ahmed Muhammed Haza al-Darbi o Saudi Arabia i hoʻopaʻa ʻia ma nā wahi paʻa o ʻAmelika Hui Pū ʻIa ʻo Guantanamo Bay, ma Cuba mai ʻAukake 2002 a Mei Mei 2018; i Mei 2018, ua hoʻohuli ʻia ʻo ia i ko Saudi Arabia mālama. ʻO ia wale nō ka mea hoʻoweliweli i mālama ʻia ma Guantanamo i hoʻokuʻu ʻia i ka wā o ka pelekikena ʻo Donald Trump. Ua hānau ʻia ʻo Al-Darbi ma ka lā 9 o Ianuali, 1975, ma Taʻif, Saudi Arabia. Ua hopu ʻia ʻo ia ma Azerbaijan i Iune 2002, lawe ʻia e nā pūʻali koa o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i Afghanistan, ma kahi i hoʻopaʻa ʻia ai ʻo ia ma Bagram Air Force Base, a laila ua hoʻohuli ʻia i Guantanamo i ʻAukake i kēlā makahiki | |
| Ahmad Al-Emran: ʻO Ahmad al-Emran he mea pāʻani kinipōpō peku Kuwaiti. Ua hoʻokūkū ʻo ia i ka Olumepika kauwela 1980. | |
| Ahmed al-Gaddafi al-Qahsi: ʻO Ahmed al-Gaddafi al-Qahsi ( ʻAlapia : أحمد القذافي; he hoahānau o ke alakaʻi Libyan mua ʻo Muammar Gaddafi. I ka makahiki 2006, ua male ʻo ia i ke kaikamahine a Gaddafi ʻo Ayesha. Wahi a ka ʻohana Gaddafi, ʻo Qahsi, kahi kolonela i ka Libyan Army, ua pepehi ʻia i ka pōkā 26 Iulai 2011 o ka hui Gaddafi i ka wā o ke Kaua Kivila Libyan. He ʻekolu mau keiki a ka wahine ma mua o ka hoʻomaka ʻana o ka hakakā, a ua make pū kekahi o lākou me kekahi o kona mau kaikunāne i ka lele kaua ʻana o NATO a make pū kekahi me kāna kāne. i ka pōkā o ka Gaddafi hui pū. ʻO kā lāua keiki ʻehā, he kaikamahine, i hānau ʻia ma Algeria ʻoiai ʻo Ayesha i holo aku ai me kona mau kaikaina ʻo Hannibal a me Muhammad ma hope o ke kaua o Tripoli. | |
| Ahmed Ghailani: ʻO Ahmed Khalfan Ghailani he kipi kipi o ka hui hoʻoweliweli al-Qaeda i hoʻohewa ʻia no kāna hana i ka pōpilikia o nā ʻelele ma Kenya a me Tanzania. Ua hoʻopiʻi ʻia ʻo ia ma ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma ke ʻano he komo i loko o nā pōkā a ka ʻelele 1998 US. Aia ʻo ia ma ka papa inoa FBI makemake nui ʻia ʻo ka poʻe hoʻoweliweli mai kona hoʻomaka ʻana i ʻOkakopa 2001. I ka 2004, ua hopu ʻia ʻo ia a hoʻopaʻa ʻia e nā pūʻali Pakistan ma kahi hana hui pū me ʻAmelika Hui Pū ʻIa, a ua mālama ʻia a hiki i Iune 9, 2009, ma ka hale hoʻopaʻa paʻa o Guantanamo Bay. ; ʻo kekahi o nā mea paʻa i Guantanamo he 14 i mālama ʻia ma nā wahi huna ma kahi ʻē. Wahi a The Washington Post , ua haʻi aku ʻo Ghailani i nā luna koa ua mihi ʻo ia a ua ʻōlelo ʻia he mea hoʻohana ʻia ʻo ia e nā al-Qaeda operatives. | ![]() |
| Ahmed al-Ghamdi: ʻO Ahmed Salah Said al-Ghamdi kekahi o nā ʻelima hijackers o United Airlines Flight 175 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmad al-Ghashmi: ʻO Ahmad bin Hussein al-Ghashmi ka Pelekikena o ka Yemen Arab Republic mai ka 11 ʻOkakopa 1977 a hiki i kona make ʻana i ʻewalu mau mahina ma hope. Ua lilo ʻo Al-Ghashmi i ka mana i ka wā i pepehi ʻia ai kona mua, ʻo Ibrahim al-Hamdi. Ua pepehi ʻia ʻo Ghashmi iho ma hope. Ua loaʻa kāna pepehi kanaka iā ia e hālāwai ana me kahi ʻelele i hoʻouna ʻia e People's Democratic Republic of Yemen ʻO Pelekikena Salim Rubai Ali a me kahi ʻekeʻeke, i hōʻike ʻia aia kahi ʻōlelo huna, ua luku ʻia, a ua luku ʻia ʻo al-Ghashmi a me ka ʻelele. ʻAʻole maopopo maopopo ʻia ka mea nāna i hoʻomaka ka pahū. ʻO Coincidentally, ua make ʻo Rubai Ali i kahi hoʻokahuli aupuni ʻekolu mau lā ma hope o kēia hanana. | ![]() |
| Ahmed al-Ghazzal: ʻO Ahmed al-Ghazzal a i ʻole, ma ka piha, ʻo Abu l-Abbas Ahmed ibn Al-Mahdi al-Ghazzal al-Andalusi al-Maliqi ke kākau ʻōlelo o ka Moroccan Sultan Mohammed ibn Abdallah (1757-89). ʻO Al-Ghazzal ke kumu o kahi rihla e pili ana i kāna huakaʻi i Sepania i kapa ʻia ʻo Natidjat al-iditihad fi l-muhadana wa l-djihad a me kahi moʻomeheu o ke poʻo o ka ʻaoʻao hoʻomana Isawa, ʻo Al-Nur al-Khamil. | |
| Ahmed al-Ghazzal: ʻO Ahmed al-Ghazzal a i ʻole, ma ka piha, ʻo Abu l-Abbas Ahmed ibn Al-Mahdi al-Ghazzal al-Andalusi al-Maliqi ke kākau ʻōlelo o ka Moroccan Sultan Mohammed ibn Abdallah (1757-89). ʻO Al-Ghazzal ke kumu o kahi rihla e pili ana i kāna huakaʻi i Sepania i kapa ʻia ʻo Natidjat al-iditihad fi l-muhadana wa l-djihad a me kahi moʻomeheu o ke poʻo o ka ʻaoʻao hoʻomana Isawa, ʻo Al-Nur al-Khamil. | |
| Ahmad al-Hassan: ʻO Ahmed Alhasan , ka inoa piha ʻo Ahmed bin Ismail bin Saleh bin Hussain bin Salman ke alakaʻi o ka Shia Iraqi neʻe ʻo Ansar o Imam al-Mahdi nāna i koi ʻo ia ka mea hoʻopakele o nā kānaka. Manaʻo kāna poʻe ukali iā ia ʻo al-Yamani, ke alakaʻi eschatological mai Yemen ka mea ma mua o ka hoʻi ʻana o ka Imam, ʻoiai ʻaʻole kēia he manaʻo nui i Shia Islam. Ua kākau ʻo ia i kekahi mau puke, a pane i nā nīnau i waiho ʻia iā ia e kāna poʻe ukali ma kāna pūnaewele. | |
| Ahmed al-Haznawi: ʻO Ahmed Ibrahim al-Haznawi kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmed al-Hiba: ʻO Ahmed al-Hiba , he alakaʻi o ke kūʻē kūʻē i ka mana kolone o Palani i ka hema o Morocco, a me he mea lā i ka sultanate o Morocco. I nā huaʻōlelo Pelekane kapa ʻia ʻo ia ʻo El Hiba . Ma waho o kāna hana kipi, he mea haku mele ʻo Ahmed al-Hiba. | |
| Ahmed al-Husseiny: ʻO Ahmed Moustafa al-Husseiny kahi luna politika Lebanona i lawelawe ma ke ʻano he kuhina a he hope i nā manawa he nui. | |
| Ahmed Jabari: He alakaʻi poʻokela ʻo Ahmed al-Jabari a he alakaʻi ʻelua o ka ʻaoʻao koa o Hamas, ka Izz ad-Din al-Qassam Brigades. Ua manaʻo nui ʻia ʻo ia ma ke ʻano he alakaʻi i ka lawe ʻana o Hamas i ke kahawai ʻo Gaza, a ua kauoha ʻia i ka hoʻouka kaua palena ʻo Hamas 2006 a ʻo ka hopena i hopu ʻia ai ke koa ʻIseraʻela ʻo Gilad Shalit. Ma lalo o kāna kauoha a me ka luna loiloi nui ʻo Mahmoud al-Mabhouh, ua hoʻomohala nui ʻo Hamas i kona pono iho i nā mea kaua o ka pūʻali koa ma o ka loaʻa ʻana o nā pahi kaua alakaʻi alakaʻi lōʻihi a me nā pūkā. | |
| Ahmed Jabari: He alakaʻi poʻokela ʻo Ahmed al-Jabari a he alakaʻi ʻelua o ka ʻaoʻao koa o Hamas, ka Izz ad-Din al-Qassam Brigades. Ua manaʻo nui ʻia ʻo ia ma ke ʻano he alakaʻi i ka lawe ʻana o Hamas i ke kahawai ʻo Gaza, a ua kauoha ʻia i ka hoʻouka kaua palena ʻo Hamas 2006 a ʻo ka hopena i hopu ʻia ai ke koa ʻIseraʻela ʻo Gilad Shalit. Ma lalo o kāna kauoha a me ka luna loiloi nui ʻo Mahmoud al-Mabhouh, ua hoʻomohala nui ʻo Hamas i kona pono iho i nā mea kaua o ka pūʻali koa ma o ka loaʻa ʻana o nā pahi kaua alakaʻi alakaʻi lōʻihi a me nā pūkā. | |
| Ahmed Jabari: He alakaʻi poʻokela ʻo Ahmed al-Jabari a he alakaʻi ʻelua o ka ʻaoʻao koa o Hamas, ka Izz ad-Din al-Qassam Brigades. Ua manaʻo nui ʻia ʻo ia ma ke ʻano he alakaʻi i ka lawe ʻana o Hamas i ke kahawai ʻo Gaza, a ua kauoha ʻia i ka hoʻouka kaua palena ʻo Hamas 2006 a ʻo ka hopena i hopu ʻia ai ke koa ʻIseraʻela ʻo Gilad Shalit. Ma lalo o kāna kauoha a me ka luna loiloi nui ʻo Mahmoud al-Mabhouh, ua hoʻomohala nui ʻo Hamas i kona pono iho i nā mea kaua o ka pūʻali koa ma o ka loaʻa ʻana o nā pahi kaua alakaʻi alakaʻi lōʻihi a me nā pūkā. | |
| Ahmad Jarba: ʻO Ahmad Jarba , i hānau ʻia ma ke kūlanakauhale ʻo Qamishli i 1969, he lālā kūʻē Syrian a me kahi paʻahao politika mua. He hoa paio ʻo ia no Bashar al-Assad a ma waena o 6 Iulai 2013 a me 11 Iulai 2014 ʻo ia ka Pelekikena o ka Syrian National Coalition, ʻo ia ka hui nui o nā hui kūʻē i ke Kaua Kivila Syrian, a he lālā hoʻi no ka Ka ʻaha kūkā aupuni o Suria. Ua koho ʻia kāna koho balota ʻana i ka lua o ke koho balota ʻana no kahi hālāwai ʻekolu lā i hoʻonohonoho ʻia e ka Coalition i mea e hoʻohou ai i kāna papa. Ua loaʻa iā ia he 55 mau koho, ʻekolu mau mea i ʻoi aku ma mua o kāna mea hoʻokūkū ʻo Mustafa Sabbagh, ka mea i kākoʻo ʻia e Qatar. Wahi a kahi ʻatikala o Iulai 2013 ma The Economist, "he kumu liʻiliʻi e manaʻoʻiʻo ai e hana ʻoi aku ka mana ma mua o kāna mea i hele mua, ʻo Moaz al-Khatib." Koho hou ʻia ʻo Jarba ma ka lā 5 o Ianuali 2014, me 65 balota, e eo ana i kona hoa paio ʻo Riyad Farid Hijab e 13 mau balota. | |
| ʻO Jazzar Pasha: ʻO Ahmad Pasha al-Jazzar ke kiaʻāina Ottoman i hoʻokumu ʻia ma Acre o Sidon Eyalet mai 1776 a hiki i kona make ʻana i 1804 a me ke kiaʻāina like o Damaseko Eyalet i ka makahiki 1785–1786, 1790–1795, 1798–1799, a me 1803-1804. ʻO kahi Bosnian o nā kumu pohihihi, ua hoʻomaka ʻo ia i kāna ʻoihana koa i ʻAigupita i ka lawelawe ʻana o nā luna Mamluk like ʻole, a lilo i luna nui a me ka mea pepehi kanaka no Ali Bey al-Kabir, ka luna hoʻokō o ʻAigupita. Ua loaʻa iā ia ka mele o al-Jazzar no kāna hoʻohālua make ma luna o kahi hui o nā ʻohana Bedouin i hoʻopaʻi no ka make ʻana o kāna haku i kahi kaua Badouin. Ua hina ʻo Al-Jazzar me Ali Bey ma 1768 ma hope o ka hōʻole ʻana e komo i ka pepehi kanaka ʻana o kekahi o kāna mau haku mua. Ua holo hope loa ʻo ia i Suria, kahi i hoʻokau ʻia ai ʻo ia me ka pale ʻana iā Beirut mai kahi hoʻouka kaua like ʻana e ka Lūkini Lūkini a me Zahir al-Umar, ke aliʻi ma Acre o ka ʻākau o Palestine. Ua haʻalele ʻo ia a komo i ka lawelawe a Zahir ma mua o ka haʻalele ʻana iā ia a me ka mahuka ʻana me ke kālā ʻauhau ʻaihue. | |
| Ahmad Jarba: ʻO Ahmad Jarba , i hānau ʻia ma ke kūlanakauhale ʻo Qamishli i 1969, he lālā kūʻē Syrian a me kahi paʻahao politika mua. He hoa paio ʻo ia no Bashar al-Assad a ma waena o 6 Iulai 2013 a me 11 Iulai 2014 ʻo ia ka Pelekikena o ka Syrian National Coalition, ʻo ia ka hui nui o nā hui kūʻē i ke Kaua Kivila Syrian, a he lālā hoʻi no ka Ka ʻaha kūkā aupuni o Suria. Ua koho ʻia kāna koho balota ʻana i ka lua o ke koho balota ʻana no kahi hālāwai ʻekolu lā i hoʻonohonoho ʻia e ka Coalition i mea e hoʻohou ai i kāna papa. Ua loaʻa iā ia he 55 mau koho, ʻekolu mau mea i ʻoi aku ma mua o kāna mea hoʻokūkū ʻo Mustafa Sabbagh, ka mea i kākoʻo ʻia e Qatar. Wahi a kahi ʻatikala o Iulai 2013 ma The Economist, "he kumu liʻiliʻi e manaʻoʻiʻo ai e hana ʻoi aku ka mana ma mua o kāna mea i hele mua, ʻo Moaz al-Khatib." Koho hou ʻia ʻo Jarba ma ka lā 5 o Ianuali 2014, me 65 balota, e eo ana i kona hoa paio ʻo Riyad Farid Hijab e 13 mau balota. | |
| ʻO Jazzar Pasha: ʻO Ahmad Pasha al-Jazzar ke kiaʻāina Ottoman i hoʻokumu ʻia ma Acre o Sidon Eyalet mai 1776 a hiki i kona make ʻana i 1804 a me ke kiaʻāina like o Damaseko Eyalet i ka makahiki 1785–1786, 1790–1795, 1798–1799, a me 1803-1804. ʻO kahi Bosnian o nā kumu pohihihi, ua hoʻomaka ʻo ia i kāna ʻoihana koa i ʻAigupita i ka lawelawe ʻana o nā luna Mamluk like ʻole, a lilo i luna nui a me ka mea pepehi kanaka no Ali Bey al-Kabir, ka luna hoʻokō o ʻAigupita. Ua loaʻa iā ia ka mele o al-Jazzar no kāna hoʻohālua make ma luna o kahi hui o nā ʻohana Bedouin i hoʻopaʻi no ka make ʻana o kāna haku i kahi kaua Badouin. Ua hina ʻo Al-Jazzar me Ali Bey ma 1768 ma hope o ka hōʻole ʻana e komo i ka pepehi kanaka ʻana o kekahi o kāna mau haku mua. Ua holo hope loa ʻo ia i Suria, kahi i hoʻokau ʻia ai ʻo ia me ka pale ʻana iā Beirut mai kahi hoʻouka kaua like ʻana e ka Lūkini Lūkini a me Zahir al-Umar, ke aliʻi ma Acre o ka ʻākau o Palestine. Ua haʻalele ʻo ia a komo i ka lawelawe a Zahir ma mua o ka haʻalele ʻana iā ia a me ka mahuka ʻana me ke kālā ʻauhau ʻaihue. | |
| Ahmed Khadr: He kanaka kamaʻāina ʻo Ahmed Said Khadr i hoʻomaka i ka hana ma Afghanistan i nā 1980. Ua wehewehe ʻia ʻo ia ma ke ʻano he pilina i kekahi mau pūʻali koa militant a me Mujahideen ma Afghanistan, e like me Osama bin Laden, ka mea hoʻokumu o al-Qaeda. Ua hoʻopiʻi ʻia ʻo Khadr e Kanada a me ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma ke ʻano he "hoa hui nui" a me kahi kālā o al-Qaeda. | ![]() |
| Abu Musab al-Zarqawi: ʻO Abu Musab al-Zarqawi , i hānau ʻia ʻo Ahmad Fadeel al-Nazal al-Khalayleh , he jihadist Ioredane nāna i holo i kahi hoʻomoana hoʻomaʻamaʻa hoʻoweliweli ma Afghanistan. Ua lilo ʻo ia i mea kaulana ma hope o ka hele ʻana i ʻIraka a me ke kuleana no ka ʻāpana o nā pōkā, nā ʻoki poʻo, a me nā hoʻouka kaua i ka wā o ke kaua Iraq, ua hōʻike ʻia "e hoʻohuli i kahi kipi kūʻē i nā pūʻali koa US" i Iraq "i kahi kaua kūloko Shia-Sunni". Ua ʻike ʻia ʻo ia e kekahi mau mea kākoʻo iā ia ma ke ʻano he "Syekh o nā luku". | |
| Ahmed bin Ateyatalla Al Khalifa: He kekelē kēkelē laepua ʻo Ahmed bin Ateyatalla Al Khalifa ( ʻAlapia : أحمد بن ع hasية الله خل خليفة) ma ke Kulanui o Salford ma Manchester, United Kingdom. Ma hope o ka pau ʻana o kāna aʻo ʻana, hana ʻo ia ma ka Central Informatics Organization (CIO) no 20 mau makahiki. I kona manawa ma ka CIO ua mālama ʻo ia i kekahi o nā papahana aupuni e like me ka papahana ʻIkepili ʻIkepili Aupuni, ka papahana National Y2K, ka papahana National Smartcard, ka papahana National GIS a me ka papahana National Census. Ma waho aʻe o kona lilo ʻana i alakaʻi hoʻokele no ka palapala hoʻohui ʻāina ʻo Bahrain, ka papahana Census 2001, nā koho balota balota kauhale a me nā papahana koho balota. Ua lilo ʻo ia i pelekikena o CIO ma 2004. | |
| Ahmad al-Khatib: ʻO Ahmad Hasan al-Khatib (1933–1982) he luna politika ʻo Syrian. He poʻo seremonyal o ka mokuʻāina ʻo Suria ia, i koho ʻia e Hafez al-Assad e pani i ka pelekikena i kipaku ʻia ʻo Nureddin al-Atassi. He lālā kīwila ʻo Ahmad al-Khatib o ka ʻaoʻao Baʻath e noho aliʻi ana a lilo i pelekikena no ʻehā mau mahina wale nō. Ua hoʻopiha ʻia kona kūlana e Assad. A laila ua lilo ʻo ia i mea kamaʻilio no ka palemaka Suria. Ua make ʻo ia ma Damaseko, Suria ma 1982. He nui kona mau kaikaina, ʻo kekahi o lākou ʻo Najwa al-Khatib, ka wahine a Abdulmajid Mansour, he kauka koʻikoʻi i ka pūʻali koa Suria i make ma 2007. | |
| Ahmad Lozi: ʻO Ahmad Lozi kahi luna politika ʻo Ioredane. Ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano Kuhina Nui o Ioredane mai ka 29 Nowemapa 1971 a hiki i ka 26 Mei 1973. Ua lilo ʻo ia i hope ʻo Wasfi al-Tal i pepehi ʻia e ka Black September Organization. I nā makahiki 1960 ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he lālā o ka Hale o nā Lunamakaʻāinana a me ka Senate. He mau huaʻōlelo pū kekahi kāna ma ke ʻano Kuhina no nā ʻoihana Kuhina Nui, nā Kaona Kūlanakauhale a me ke kālā. Ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he Aliʻi Nui o ka ʻAha Aliʻi mai ka makahiki 1979 a i ka makahiki 1984. Ua ukali ʻia kēia e ka pelekikena o ka Senate no ʻumikūmākolu mau makahiki, mai ka makahiki 1984 a hiki i ka makahiki 1997. I ka makahiki 2011, ua alakaʻi ʻo ia i kahi kōmike e kiaʻi i nā hoʻololi i ke Kumukānāwai o Ioredane. | ![]() |
| Ahmed al-Madini: He haumana ʻo Ahmed el-Madini , he mea kākau moʻolelo, he haku mele, a he mea unuhi ʻōlelo mai Morocco. | |
| Ahmed al-Mandjur: ʻO Abul-Abbas Ahmad ibn Ali al-Mandjur al-Miknasi al-Fasi kahi loea Moroccan o ka theology a me ke kānāwai a he kumu koʻikoʻi ma ke Kulanui ʻo Qarawiyyin. Ua ʻike ʻia ʻo ia e aʻo i nā qadis no kekahi mau kūlanakauhale Moroccan. Ma waena o 1579 a me 1585 ua hoʻolōʻihi ʻo ia i ka manawa ma Marrakesh, kahi āna i aʻo aku ai i ka sultan Moroccan ʻo Ahmad al-Mansur. ʻO ia ka mea kākau o nā manaʻo hoʻomana theological a ʻo kāna fahrasa ka mea kaulana loa. ʻO ia ka makuakāne o ka mea kākau kaulana ʻo Ahmad Ibn al-Qadi. | |
| Ahmad al-Mansur: ʻO Ahmad al-Mansur ke Suletana o ka moʻokūʻauhau Saadi mai 1578 a i kona make ʻana i 1603, ke ono a kaulana hoʻi o nā aliʻi āpau o ka Saadis. He mea nui ʻo Ahmad al-Mansur ma ʻEulopa a me ʻApelika hoʻi i ke kenekulia ʻumikūmāono; ʻo kāna pūʻali koa ikaika a me kona wahi hoʻolālā i hoʻolilo iā ia i mea hoʻokani mana nui i ka hopena o ka manawa Renaissance. Ua wehewehe ʻia ʻo ia ma ke ʻano he "kanaka o ke aʻo hohonu ʻana i ka Islam, he mea makemake i nā puke, ka calligraphy a me ka makemakika, a me kahi mea pili i nā moʻolelo mystical a me kahi mea aloha i nā kūkākūkā ʻepekema." | |
| Ahmed al-Mirghani: ʻO Ahmad Ali Al-Mirghani ka Pelekikena 6 o Sudan mai Mei 6, 1986, a Iune 30, 1989, i ka wā i hoʻokahuli ʻia ke aupuni kemokalaka e kahi coup coup i alakaʻi ʻia e Omar al-Bashir. | ![]() |
| Ahmed al-Nami: ʻO Ahmed bin Abdullah al-Nami kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | ![]() |
| Ahmad ibn Khalid al-Nasiri: No ka 17th / 18th kenekulia Sufi mea kākau o ka zawiyya Nasiriyya ʻike iā Ahmed ibn Nasir. | |
| Ahmad al-Rifaʽi: ʻO Al-Rifaʽi ka mea nāna i hoʻokumu i ke kauoha Rifai Sufi. Aia kona hale kupapaʻu a me kona wahi hoʻomana ma Iraq hema, a ʻokoʻa ia mai kahi i hoʻolaha ʻia e luku ʻia e nā mea hoʻoweliweli ISIS i ka makahiki 2014. Eia nō naʻe, aia kekahi heiau ʻē aʻe nona ma ka hale pule ʻo Al Rifaʽi ma ʻAigupita. | |
| Ahmad al-Rifaʽi: ʻO Al-Rifaʽi ka mea nāna i hoʻokumu i ke kauoha Rifai Sufi. Aia kona hale kupapaʻu a me kona wahi hoʻomana ma Iraq hema, a ʻokoʻa ia mai kahi i hoʻolaha ʻia e luku ʻia e nā mea hoʻoweliweli ISIS i ka makahiki 2014. Eia nō naʻe, aia kekahi heiau ʻē aʻe nona ma ka hale pule ʻo Al Rifaʽi ma ʻAigupita. | |
| Ahmed al-Rubei: ʻO Ahmed Al-Rubei kahi luna politika ʻo Kuwaiti manawaleʻa , he mea kākau moʻolelo, a he polofesa. Ua puka 'o ia mai ke Kulanui o Harvard me ka PhD ma ke akeakamai Islam. Ua koho ʻia ʻo ia ma ke ʻano he lālā no ka Parliament i ka National Assembly of Kuwait ma 1985, 1992, a me 1999. Ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano Kuhina Hoʻonohonoho Kuwait a me Higher Education mai 1992 a 1996. He polopeka ʻo ia ma ke keʻena Philosophy University o Kuwait. | |
| Ahmed al-Ruwaysi: ʻO Ahmed al-Ruwaysi , ka mea i kapa ʻia ʻo Abu Zakariya al-Tunisi , he militant Islam Tunisia a he lālā no ka Islamic State. | |
| Ahmed Al-Sadoun: ʻO Ahmed Al-Sadoun ka Luna Hoʻomalu o ka Kuwaiti National Assembly mai Pepeluali 2012 a hiki i ka haʻi ʻia ʻana he pono ʻole nā koho balota o Pepeluali 2012. ʻO ia ka mea haʻi ʻōlelo ma mua mai ka makahiki 1985 a i ka makahiki 1999. ʻO ia ke alakaʻi o ka Popular Action Bloc i loko o ka ʻAhaʻōlelo a ua lawelawe ʻo ia no ʻewalu mau kau. | |
| Ahmed al-Salawi: ʻO Ahmad ibn Mohammed ibn Nasir al-Salawi kahi kākāʻōlelo Maliki, he kumu aʻo Sufi a me ka mea kākau, kahi mea nui i hana ma Sudan i ka wā o ka noho aupuni kolone-Turkish. Ua pili pili loa ʻo Al-Salawi me nā poʻe ʻepekema Sudan e like me Ahmad ibn Isa al-Ansari, Ahmad al-Tayyib w. al-Bashir lāua ʻo Ismail ibn Abd Allah al-Wali. | |
| Ahmed Al-Saie: ʻO Ahmed Al-Saie kahi luina Bahrain. Ua hoʻokūkū ʻo ia i ka hanana Soling ma nā Olumepika kauwela 1996. | |
| Ahmed al-Senussi: ʻO Prince Ahmed Al-Zubair al-Senussi , i kapa ʻia ʻo Zubeir Ahmed El-Sharif , he lālā Libyan o ka hale Senussi a he lālā o ka National Transitional Council e kū ana i nā paʻahao politika. | |
| Ahmed Kousay al-Taie: ʻO Ahmed Kousay Al-Taie he koa Koa Hui Pū ʻIa Hui Pū ʻIa i hopu ʻia i ʻOkakopa 2006 ma Baghdad a ma hope ua pepehi ʻia e nā mea nāna i hopu iā ia; ʻO ia ka mea lawelawe US hope loa i nalowale mai ke Kaua ʻIraka i loaʻa hou. | |
| Ahmed el-Tayeb: ʻO Ahmed Mohamed Ahmed El-Tayeb kahi ʻimi naʻau Islam Iudaio a me ka Grand Imam o al-Azhar a me ka pelekikena mua o ke Kulanui ʻo al-Azhar. Ua koho ʻia ʻo ia e ka Pelekikena ʻAigupita, ʻo Hosni Mubarak, ma hope o ka make ʻana o Mohamed Sayed Tantawy i ka makahiki 2010. No Kurna ʻo ia, ʻo Luxor Governorate ma Upper Egypt, a no kekahi ʻohana Muslim Sunni ʻo ia. | |
| Ahmad Al-Thawadi: ʻO Ahmad Ibrahim Al-Thawadi ka lunahoomalu o ka Democratic Progressive Tribune, kahi ʻaoʻao politika hema ma ke Aupuni ʻo Bahrain. Ua hānau ʻia ʻo ia i 1938 i ka wā o ka noho ʻana o Pelekane i Bahrain. He lālā hoʻokumu ʻo ia o ka National Liberation Front. Ua hoʻohana ʻo ia i ka inoa de guerre 'Saif bin Ali'. | |
| Ahmad al-Tijani: ʻO Abū al-ʻAbbās Ahmad ibn Muhammad at-Tijāniyy a i ʻole Ahmed Tijani , he Algerian Berber nāna i hoʻokumu i ka tariqa Tijaniyyah. | |
| Ahmed al-Senussi: ʻO Prince Ahmed Al-Zubair al-Senussi , i kapa ʻia ʻo Zubeir Ahmed El-Sharif , he lālā Libyan o ka hale Senussi a he lālā o ka National Transitional Council e kū ana i nā paʻahao politika. | |
| Ahmad al-Tijani: ʻO Abū al-ʻAbbās Ahmad ibn Muhammad at-Tijāniyy a i ʻole Ahmed Tijani , he Algerian Berber nāna i hoʻokumu i ka tariqa Tijaniyyah. | |
| Ahmed al-Haznawi: ʻO Ahmed Ibrahim al-Haznawi kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmed al-Assir: ʻO Ahmad Al-Assir ka kahuna mua o ka Hale Pule ʻo Bilal Bin Rabah ma Sidon, Lebanona Hema. Me kona hoʻonui nui ʻana i ka politika kālaiʻāina ma hope o ka hoʻomaka ʻana o ke Kaua Kivila o Suria a me kāna launa ʻana me ka pāpāho, ua lilo ʻo ia i ʻano kaulana i ka ʻāina kālaiʻāina o Lebanona i kēia manawa. ʻO Al-Assir kahi Salafi. Hoʻonāukiuki pinepine ʻo ia iā ʻIrana a me Hezbollah, ka mea āna i hoʻopiʻi ai no ka hoʻoweliweli i ka pale kaulike haumana palupalu a me ke aupuni a ka lehulehu o Lebanona. | |
| Ahmed al-Darbi: He kamaʻāina ʻo Ahmed Muhammed Haza al-Darbi o Saudi Arabia i hoʻopaʻa ʻia ma nā wahi paʻa o ʻAmelika Hui Pū ʻIa ʻo Guantanamo Bay, ma Cuba mai ʻAukake 2002 a Mei Mei 2018; i Mei 2018, ua hoʻohuli ʻia ʻo ia i ko Saudi Arabia mālama. ʻO ia wale nō ka mea hoʻoweliweli i mālama ʻia ma Guantanamo i hoʻokuʻu ʻia i ka wā o ka pelekikena ʻo Donald Trump. Ua hānau ʻia ʻo Al-Darbi ma ka lā 9 o Ianuali, 1975, ma Taʻif, Saudi Arabia. Ua hopu ʻia ʻo ia ma Azerbaijan i Iune 2002, lawe ʻia e nā pūʻali koa o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i Afghanistan, ma kahi i hoʻopaʻa ʻia ai ʻo ia ma Bagram Air Force Base, a laila ua hoʻohuli ʻia i Guantanamo i ʻAukake i kēlā makahiki | |
| Ahmed al Haddad: ʻO Kauka Ahmed al Haddad ka Mufti Nui o Dubai, United Arab Emirates e like me ka makahiki 2010. I kona kūlana, he kahunapule haipule ʻo Haddad, ʻo Imam a me ka jurist ka mea i kuleana ma ke ʻano he haumāna Islamic kiʻekiʻe loa o ka ʻāina. ʻO ia ke poʻo o ke keʻena ʻoihana fatwa ʻo Dubai a ʻo ia ke kuleana nui no ka hoʻoponopono ʻana, nā ʻaha, a me ka hoʻopuka ʻana i nā hoʻoholo āpau e pili ana i ke kānāwai Islam a me ke kauoha i ka emirate. | |
| Ahmed al-Haznawi: ʻO Ahmed Ibrahim al-Haznawi kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmed Al Masli: ʻO Ahmed Faraj Hussein Al Masli he paepae haʻuki Libyan. Pāʻani ʻo ia i kēia manawa no ka Tunisian Ligue Professionnelle 1 club Club Athlétique Bizertin, ma ke ʻano he striker. He lālā nō hoʻi ʻo ia no ka hui aupuni o Libia. | |
| Ahmed Al Masli: ʻO Ahmed Faraj Hussein Al Masli he paepae haʻuki Libyan. Pāʻani ʻo ia i kēia manawa no ka Tunisian Ligue Professionnelle 1 club Club Athlétique Bizertin, ma ke ʻano he striker. He lālā nō hoʻi ʻo ia no ka hui aupuni o Libia. | |
| Ahmad Shah Massoud: He luna politika ʻo Ahmad Shah Massoud a he luna koa koa. He luna koa nui ʻo ia i ka wā kūʻē kūʻē i ka noho ʻana o Soviet ma waena o 1979 a me 1989. I nā makahiki 1990, alakaʻi ʻo ia i ka ʻēheu koa o ke aupuni e kūʻē i nā pūʻali koa militia; ma hope o ka lilo ʻana o ka Taliban, ʻo ia ke alakaʻi kūʻē kūʻē kūʻē i kā lākou aupuni a hiki i kona pepehi kanaka ʻana ma 2001. | |
| Ahmad al-Tijani: ʻO Abū al-ʻAbbās Ahmad ibn Muhammad at-Tijāniyy a i ʻole Ahmed Tijani , he Algerian Berber nāna i hoʻokumu i ka tariqa Tijaniyyah. | |
| Ahmed al Tilemsi: He mea hoʻoweliweli Malian ʻo Ahmed al-Tilemsi , kahi luna koa ma ka Insurgency ma Maghreb a me ka mea hoʻokumu o ka hui Islamist extremist i kapa ʻia ʻo MOJWA. ʻO ia kekahi o nā mea hana hewa o ka In Amenas ulia pōpilikia nāna i pepehi he 67 mau kānaka a loaʻa iā Tilemsi kahi makana he $ 5 miliona i hoʻokumu ʻia e ka US Ua pepehi ʻia ʻo ia i kahi hakakā me nā pūʻali Farani ma Mali ma Kēkēmapa 11, 2014. | |
| Ahmed al-Senussi: ʻO Prince Ahmed Al-Zubair al-Senussi , i kapa ʻia ʻo Zubeir Ahmed El-Sharif , he lālā Libyan o ka hale Senussi a he lālā o ka National Transitional Council e kū ana i nā paʻahao politika. | |
| Ahmed Zuway: ʻO Ahmed Mahmoud Abdelkarim Al-Zuway , ʻoi aku ka maikaʻi i ʻike ʻia ma ke ʻano ʻo Kabila , he mea hoʻokani pila ʻo Libyan i hoʻokani ma ke ʻano he striker. Ua pâʻani 'o ia i ka pâʻani pôpeku no Al Naser, Al Ahly Benghazi, Al Qadisiya, Al Ittihad Tripoli, CA Bizertin, Al Sharjah, a me Zakho FC, a me ka pâʻani pôpeku honua no ka hui aupuni o Libya. | |
| Ahmed al-Haznawi: ʻO Ahmed Ibrahim al-Haznawi kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmed al-Haznawi: ʻO Ahmed Ibrahim al-Haznawi kekahi o nā hijackers ʻehā o United Airlines Flight 93 ma ke ʻano he ʻāpana o ka hoʻouka kaua 11 Kepakemapa. | |
| Ahmed Ali al-Ashwal: ʻO Major General Ahmed Ali Al-Ashwal kahi Yemeni Army General i hoʻomaha loa. Ua lawelawe ʻo ia ma mua ma ke ʻano he luna nui o nā limahana no ka Pūʻali Koa Yemeni mai ʻApelila 2006 a i Kekemapa 2014. Ma mua o kona lawelawe ʻana ma ke ʻano he luna nui o ka Yemeni Koa Koa Academy mai 1994 a 2006, Commanding General o ka Yemeni Air Force and Air Defense Academy mai 1980 a 1994, Commander o ka 2nd Brigade Alasifah "The Storm" mai 1974 a 1977, a me Staff Brigadier o ka 2nd Brigade Alasifah "The Storm" mai 1972 a 1974. | |
| Ahmed Ali Lahori: ʻO Ahmed Ali Lahori kahi kākāʻōlelo Pakistani Sunni Muslim a me ka mea unuhi'ōlelo Quran. ʻO kāna mau haumāna e pili ana iā Abul Hasan Ali Nadwi. | |
| Ahmed Ameziane: ʻO Ahmed Ameziane kahi luna politika ʻo Moroccan. He lālā o ka neʻe kaulana, ua lawelawe ʻo ia ma ke ʻano he Kuhina no ka ʻōpio a me nā haʻuki. | |
| ʻO Ahmed lāua ʻo Mohammed Hussain: ʻO Ahmed Hussain lāua ʻo Mohammed Hussain nā mea hīmeni ghazal mai Jaipur, ke kapikala o ka mokuʻāina ʻo Rajasthan ma India. ʻO Ahmed lāua ʻo Mohammed Hussain he mau hoahānau ʻelua e hīmeni ana i nā ghazals kahiko. Hānau ʻia i Rajasthan ma ke ʻano he keikikāne kaulana a ghazal a me ka mea mele thumri ʻo Ustad Afzal Hussain, pili ka duo i nā ʻano e like me nā mele kuʻuna India a me bhajan a me ghazal hoʻi. Ua hoʻomaka lākou i kā lākou ʻoihana mele ma 1958 ma ke ʻano he mea pena kiʻi kahiko a thumri no Jaipur Gharana. Ua hoʻokuʻu ʻia kā lākou album mua ʻo Guldasta i ka makahiki 1980 a ua kūleʻa ʻia. Mai ia manawa ua hoʻokuʻu lākou ma kahi o 50 mau mele. Ua hoʻāʻo lākou e hoʻolaha i kā lākou mele ma ka huli ʻana i nā mele tempo ma Maan bhi ja. |
Saturday, May 1, 2021
Akhmed Zakayev, Ahmad Zaki, Ahmed Zaki (actor)
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
Barqan, Barkan Industrial Park, Baraqu
Barqan: E nānā paha ʻo Barqan ʻO Barkan, kahi noho Israel i ka West Bank ʻO Qasr-e Qand, kahi kūlanakauhale i ʻIrani Pāka ʻo Barkan I...
-
Attila Ungvári: He judoka Hunakalia ʻo Attila Ungvári . Attila Vadkerti: He pâʻani kinipōlani Hungary ʻo Attila Vadkerti e pāʻani a...
-
Andrei Truscott: ʻO Johannes Andries Truscott ka mea pāʻani ʻĀlapa lime mua o ʻApelika Hema. Andrei Ulderink: ʻO Andries Ulderink h...
-
Anna Katarina: He mea hana keaka ʻo Anna Katarina . Anna Katharina Block: ʻO Anna Katharina Block , he mea pena kiʻi pua Baroque Kel...









No comments:
Post a Comment